Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,95 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,70 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 160,95 na 161,55 jena, blizu najviše razine u 38 godina.

Zbog toga se pažljivo prati hoće li japanske monetarne vlasti intervenirati, kao što su to nedavno učinile kako bi spriječile daljnje slabljenje jena.

I dok je prema jenu porasla, američka valuta stagnira u odnosu na evropsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0735 dolara, kao i jučer u ovo doba.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,27 posto, na 86,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,19 posto, na 83,55 dolara.

Na većini azijskih berzi cijene su dionica u utorak pale dok ulagači nagađaju hoće li japanske vlasti intervenirati, s obzirom na to da je kurs dolara prema Jenu dosegnuo novi najviši nivo u 38 godina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,1 posto, a porasle su, oko 0,6 posto, i cijene dionica u Hong Kongu. U Šangaju stagniraju, dok su u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 0,8 posto.

Na berzama vlada oprez jer posljednji podaci pokazuju da ekonomije u regiji nisu u najboljoj formi, dok inflacija ne popušta tako brzo kao što su se ulagači nadali.

Podršku tržištima pruža rast tehnološkog sektora, što je posljednjih sedmica i glavni razlog rasta berzovnih indeksa na Wall Streetu.

Jučer je, naime, na najvećoj svjetskoj burzi Dow Jones indeks ojačao 0,13 posto, dok je S&P 500 porastao 0,27, a Nasdaq 0,83 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova. Dionica Nvidije poskupila je 0,6 posto, dok su cijene Microsofta i Applea skočile više od 2 posto.

Trgovalo se mirno jer nije bilo značajnijih vijesti i jer je uoči Dana nezavisnosti, zbog čega se u četvrtak u SAD neće raditi, obujam trgovanja smanjen.

U petak će biti objavljen izvještaj o zapošljavanju u SAD, koji obično utječe na smjer tržišta jer pokazuje koliko je tržište rada snažno i koliko rastu plaće.

To, pak, pokazuje koliko bi mogla jačati potrošnja, pa i inflacija.

Ulagači se nadaju popuštanju inflacije, što bi podržalo nade u znatnije smanjenje kamata američke centralne banke u ovoj godini.

Čelnici Feda već duže vrijeme poručuju da je inflacija i dalje osjetno iznad ciljanih nivoa centralne banke od 2 posto i procjenjuju da je do kraja godine moguće jedno smanjenje kamata.

Na tržištu se, pak, procjenjuje da će Fed do kraja godine u dva navrata smanjiti kamate, počevši od septembra.

(Erna H.)