Dogovoreno je da se popis od devet artikala za koje je ranijom odlukom utvrđena maksimalna marža proširi na njih 15, a na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH to je i potvrđeno. To su: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma, hljeb polubijeli pšenični, zatim jestivo suncokretovo ulje od litar, so od kilogram, šećer kristal bijeli od kilogram, makaroni 400 grama, riža dugo zrno 800 grama, te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa, kao i jogurt od litar sa 2,8 posto mliječne masti. Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama, svježa konzumna jaja M klase 30 komada, zatim svježe cijelo pile u kesi kilogram, svježa juneća rebra s kostima kilogram, te deterdžent za veš u prahu tri kilograma i deterdžent za suđe tečni litar. Trgovci će “zaključati” cijene tih artikala do kraja godine.

Sindikalna potrošačka korpa u augustu je iznosila 3.322 KM, dok je prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za juni 2023. iznosila 1.262 KM. 

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH su saopćili da je nedavnim ograničavanjem marži na osnovne životne namirnice Vlada učinila sve što je mogla jer se cijene na tržištu formiraju slobodno, te da bi drugačija odluka o ograničavanju cijena bila kršenje zakona.

Od juna se u Republici Srpskoj provodi kampanja Društveno odgovorno, u okviru koje se trgovački lanci, dobrovoljno, odriču dijela marže u znak solidarnosti. Također, trgovcima je ostavljena mogućnost da sami biraju koji su to proizvodi.

U Republici Srpskoj je još od novembra 2021. godine ograničena marža osnovnih životnih namirnica na osam posto u maloprodaji i šest posto u veleprodaji. Takva odluka je na snazi i u Brčko Distriktu od prošle godine. 

Region i Mađarska ograničili cijene 

Mjere Vlade Hrvatske kojima se ograničava cijena 30 proizvoda su stupile na snagu prije 10 dana. Uveliko se govorilo o problemima koje su iste mjere donijele. 

Naime, Vlada Hrvatske je odredila samo vrstu proizvoda i gramažu na koju se primjenjuje ograničena cijena, bez obzira na to o kojem se brendu radi. Tako se desilo da su ograničene cijene i na proizvodima, poput šampona, koji su i prije ograničenja koštali gotovo upola manje od Vladinom mjerom propisane cijene.

Još jedan problem je taj što popularnih proizvoda više uopšte nema na policama, rasporodati su tokom prvog dana ograničenja cijena. Hrvatski mediji navode da, prema zatečenom u trgovinama, postoje ozbiljne indicije da bi s polica brzo mogli nestati proizvodi poznatih brendova čije su cijene ograničene.

Portal Index navodi da je još zanimljivija situacija s WC papirom. Vlada je ograničila cijenu troslojnog toaletnog papira od 10 rola na najviše 2.99 eura, pa toliko sada stoji i Zewa WC papir od 10 rola koji je do prije nekoliko dana koštao znatno više. I dok su u Konzumu, Kauflandu i Plodinama još pronalazili taj WC papir, u Intersparu i Sparu ga više nema u ponudi. Na policama je tek Zewin toaletni papir u drugim pakiranjima, pa je i cijena po roli znatno viša. U Kauflandu još jedan zanimljiv detalj - Zewa pakiranje od 24 role na akciji je dosta skuplje po roli od pakiranja s 10 rola za koje vrijedi ograničena cijena. No pitanje je koliko će još dugo Zewin WC papir u tom pakiranju biti na policama i hoće li stizati nove pošiljke ili pakiranje za koje vrijedi ograničena cijena više neće biti dostupno u trgovinama, prenosi Index.

Predstavnik malih trgovaca u HUP-u Mirko Budimir, kaže da ako se mali trgovci ne budu mogli uklopiti u cijene, tog proizvoda neće biti na policama.

Srbija 

Vlada Srbije je ovog mjeseca pokrenula projekat “Bolja cena – cena za narod” koji obuhvata 20 odabranih proizvoda. 

Živopisno predstavljanje javnosti sniženih artikala predsjednika Srbije Aleksandra Vučića postalo je viralno u regionu, pa čak bilo inspiracija i za video igricu. 

Prije pojeftinjenja, parizer kao najpopularniji je koštao 399, a sada je 259 dinara. Jogurt od 164 dinara je sada 134. Sok od jabuke sa cijenom od 120 dinara pojeftinio na 40 dinara. Krompir je bio 99, a na policama sa oznakom "Bolja cena" košta 60 dinara.

Kako bi obezbjedila niže cijene hrane i sredstava za higijenu, Vlada se sa trgovcima dogovorila o sniženju od 20 do 40 posto za 20 artikala.

U jednom od intervjua ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović je na pitanje novinara o tome zašto meso nije na spisku jer je po svemu sudeći osnovna životna namirnica, ministar je kazao da ipak meso nije osnovna namirnica ali zato jeste parizer, što je javnost oštro osudila pa čak i našalila se na taj račun. 

Mađarski trgovci saglasni da ih Vlada tjera u gubitak 

Niz zemalja pokušao je različitim mjerama suzbiti alarmantni rast cijena hrane. U Mađarskoj su reakcije očekivano podijeljene – dok su brojni građani pozdravili zamrzavanje cijena, trgovci se bune. Mali supermarket u Pečuhu, Kodály Delikatessen, tako tvrdi da ih “diktatura” u Budimpešti svojim fiksiranjem cijena tjera da prodaju namirnice uz gubitak. isto tvrde i Lidl i Spar u ovoj zemlji, piše N1 Hrvatska. 

Da bi nadoknadile taj gubitak, mnoge mađarske trgovine povećale su cijene drugih proizvoda, pa je ova mjera opet proizvela kontraefekt. 

Kritikama politike vlade Viktora Orbana pridružio se i sam guverner Mađarske centralne banke György Matolcsy, koji je pred parlamentom u decembru rekao: “Ne možete dobiti ovu bitku sa starim alatima. Ograničenja cijena i sve slične ideje već su se pokazale neučinkovitima tokom socijalizma.”

Mađarsko zamrzavanje cijena se ogleda u: Namirnice su tamo u martu mjesecu ove godine imale dramatični godišnji rast od 45%, više nego dvostruko više od 20% koliko su porasle na nivou EU. Orbanova vlada je u međuvremenu je odustala od zamrzavanja cijena koja je uvela još u februaru 2022. Umjesto toga, naredila je trgovinskim lancima da uvijek imaju sniženje barem jednog prehrambnnog proizvoda u svakoj kategoriji iznosu od bar 15% i trajanju od bar sedam dana. Riječ je o namirnicama poput hljeba, riže, tjestenine, mesa i mesnih proizvoda, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda te svježeg voća i povrća. 

Limitirane cijene ili ograničena marža - koja je bolja opcija pitali smo ekonomistu Admira Čavalića.

"U BiH vrlo vjerovatno neće doći do nestašice proizvoda, barem u kratkom vremenskom roku. Međutim zajedničko za ta dva tipa odluka jeste to što ne daje očekivane rezultate. Građani i privrednici ne mogu očekivati pad cijena jer to nisu antiinflatorne mjere. Mjere se mogu tretirati kao neke socijalne mjere kroz korporativnu društvenu odgovornost da se pokuša pomoći onim najugroženijim. Opšta ocjena jednostavno je da ograničavanje marži ne daje rezultate. Upravo zbog toga mi nemamo niti jednu analizu. Nisu to mjere od jučer, od 2020. i 2021. godine. Nemamo niti jednu analizu kako to utiče na cijenu, da li zaista marža koja je par procenata može da utiče na cijenu koja zavisi od niza faktora - kako domaćih tržišnih uslova, tako i globalnih. ", objašnjava Čavalić. 

Koje bi konkretno mjere bile najbolja opcija, Čavalić odgovara da su to mjere smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih nameta, koje su nažalost propale. 

"Najkonkretnije mjere se odnose na regulisano kratkoročno smanjivanje određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Sjećamo se svojevremeno ukidanja akciza na naftu i naftne derivate, to nije uspjelo u parlamentarnoj proceduri ali to bi automatski snizilo cijene i to su konkretne stvari. Ovo je više u domenu nekog marketinga, možda čak i ekonomskog populizma. Nemamo analiza, također u regionu naučni i stručni radovi pokazuju da to nije dalo rezultate ko u ranijim godinama. To može izazvati poteškoće naročito za male trgovce koji ovise o visokim maržama, ali opet napominjem nije cijena samo rezultat trgovačkih marži, ona je rezultat niza faktora: nabavne cijene, faktora proizvodnje, globalnih nameta snadbijevanja i na kraju dođe ta marža. Imamo primjer ograničenja marži kada je riječ o gorivu pa vidimo da cijene goriva ne padaju.", zaključuje Čavalić. 

(Erna Hadžić)