Svake godine, 17. decembra, obilježava se Svjetski dan baklave, kada ljubitelji ovog deserta slave njegovu jedinstvenost i tradiciju.

Historija baklave

Porijeklo baklave nije sasvim jasno, ali se vjeruje da potiče iz Srednjeg istoka i da se razvijala kroz vijekove. Neki historičari smatraju da su prvi recepti za baklavu nastali u drevnoj Asiriji, dok drugi tvrde da je ona postala popularna tokom Osmanskog Carstva. Tokom osmanske vladavine, baklava je postala simbol bogatstva i luksuza, često poslužena na svečanim prilikama i feštama.

U različitim regijama, recepti za baklavu variraju, ali osnovni sastojci ostaju isti: tanko razvučeno tijesto (filo), orasi, šećer, med i maslac. Danas se baklava priprema na različite načine, a svaka zemlja ima svoje specifične varijacije.

U Bosni i Hercegovini, baklava se često pravi od oraha, dok se u Turskoj koristi pistać. U nekim regijama se dodaju i začini poput cimeta ili karanfilića, što dodatno obogaćuje ukus.

Bez obzira na varijacije, baklava ostaje omiljena slastica koja se često dijeli s porodicom i prijateljima.

Priprema baklave

Priprema baklave može biti zahtjevna, ali rezultat je uvijek vrijedan truda.

Osnovni sastojci uključuju tanko tijesto, koje se može kupiti ili napraviti kod kuće, orahe ili druge orašaste plodove, maslac i sirup od šećera ili meda. Prvo se priprema fil od oraha, koji se miješa s šećerom i, po želji, začinima. Zatim se u vatrostalnu posudu stavljaju slojevi tijesta, svaki premazan otopljenim maslacem, a između se dodaje fil od oraha. Nakon što se slojevi tijesta i fila završe, baklava se reže na kocke ili rombove i peče u prethodno zagrijanoj pećnici. Kada je baklava pečena, prelije se vrućim sirupom koji se priprema od šećera, vode i limunovog soka.

Ovaj sirup daje baklavi sočnost i slatkoću koja ju čini neodoljivom. Nakon što se baklava ohladi, spremna je za posluživanje.

Baklava u kulturi i tradiciji

Baklava nije samo slastica, već i simbol tradicije i kulture mnogih naroda. Na Balkanu, često se poslužuje tokom praznika, vjenčanja, i drugih svečanosti. Njena priprema i posluživanje su često praćeni ritualima koji naglašavaju važnost zajedništva i gostoprimstva. U mnogim porodicama, recept za baklavu se prenosi s generacije na generaciju, čime se čuva tradicija i povezanost s prošlošću.

Svjetski dan baklave nas podsjeća na ljepotu ove slastice i njenu važnost u našim životima. Bez obzira na to gdje se nalazimo, baklava nas spaja i donosi radost, a njen miris i ukus nas vraćaju u sretne trenutke provedene s najmilijima.

Slavimo ovaj dan uživajući u komadu baklave i dijeleći ga s onima koje volimo.

(NAP)