Nove akcize od januara 2017. godine

Članovi UO Uprave za indirektno oporezivanje su dogovorili da se nova akciza za cigarete i duhan primjenjuje od 1. januara 2017. godine. Naime, od 1. januara 2017. godine minimalna akciza iznosit će 2,42 KM, a specifična akciza 1,35 KM za pakovanje cigareta od 20 komada. Akciza na duhan se utvrđuje u visini od 80 posto minimalne akcize i iznosit će 96,80 KM po kilogramu duhana.

Podsjećanja radi, Odlukom za aktuelnu godinu (2016. godina) akcize za cigarete su iznosile: minimalna akciza od 2,23 KM za pakovanje od 20 komada cigareta, a akciza na duhan 89,20 KM po kilogramu duhana.

Danas je za Source.ba portal govorila Adisa Omerbegović - Arapović, ekonomska analitičarka i dekanesa na Ekonomskom fakultetu Američkog univerziteta u Sarajevu. 

"Znam da se uvijek razmatralo ono što je najlakše uraditi, a to su ti porezi koji se vrlo lako uvode bez ikakvog restruktuiranja. Radi se o uvođenju akciza na proizvod koji je veoma konzumiran, a kupac je vrlo neosjetljiv na promjenu cijene. To su najlakši dodatni izvori za Vladu i ja to mogu razumjeti na način da je to najlakši potez. U posljednje vrijeme smo slušali o akcizama za proizvođače bezalkoholnih pića, pa smo slušali o akcizama za gorivo, pa su tu bile i dodatne akcize na cigarete. Iz vlastitih plata plaćamo ogromne doprinose", kaže Adisa Omerbegović - Arapović za Source.ba portal.

Kada su u pitanju same akcize, uvijek se nameće pitanje koliko će sama država imati koristi od njih, za šta će se iskoristiti ta sredstva, te da li imamo neki poseban budžet koji se samo puni novcem od akciza i drugih vrsta nameta.

"Neke od tih akciza su usmjerene direktno za finansiranje izgradnje puteva. Mislim da je to uslovljeno sa strane. Mislim da niko ne vjeruje našoj Vladi, pa sada traže garanciju i sami nam nameću akcize, jer je to garancija da bi nam dali novac. Sama činjenica da nam neko traži keš kao dokaz da ga imamo, to samo govori da se radi o neozbiljnosti nas sa druge strane. Neke od tih akciza su direktno usmjerene, ali je možda to i dobra strana priče. Imate slične poreze i u drugim zemljama, ali oni uvode poreze zbog zagađenja okoline kada koristite, primjera radi, fosilna goriva, pa onda uvodite poreze kako bi ljude motivisali da manje koriste takva goriva. To kod nas nije slučaj. Ko nas je slučaj da u budžetima nema novca za kapitalna ulaganja i konstruktivne stvari, pa nam se ovo nameće kao da moramo imati dodatna opterećenja", kaže naša sagovornica.

Federacija BiH je samo za godinu i po povećala ukupne promete na 41,5 milijardi KM. Povećan je i bruto društveni proizvod sa 17,8 milijardi KM na 18,7 milijardi KM. U konačnici, povećani su profiti kompanija sa 1,8 milijardi KM na 2,375 milijardi KM. Barem su ovo brojke koje je nedavno iznio Fadil Novalić, premijer FBiH.

"Europska unija je s pravom primijetila da imamo vidan napredak, što je posljedica primjene Reformske agende. Rekao sam da su to još indirektne posljedice koje su pobudile optimizam kod poslodavaca. Direktne slijede naredne 2017. godine. Prema posljednjim podacima koje smo dobili, 23.500 ljudi zaposleno je otkad radi Vlada FBiH na čelu sa mnom. Imamo 15.500 manje nezaposlenih. Ekonomski rast je apsolutno vidljiv. On je sada 3,16 posto, a bio je predviđen na 2,8 posto", rekao je nedavno premijer FBiH, Fadil Novalić.

Stvarni napredak ili prividne brojke?

"Imali smo jedan veliki ekonomski pad prije osam godina. Kada sada vidimo da smo imali poplave i taj pad iz 2008. godine, za očekivati je da će se desiti neki pomaci. Ovo ne mogu onda pripisati radu Vlade FBiH. Ono što se potpisalo da će biti brže urađeno, nije urađeno. Kada je u pitanju i sama Reformska agenda, urađeno je samo ono na papiru što bi omogućilo da se dobiju dodatni krediti. Reforma tržišta rada je bila usmjerena na usvajanje novog zakonodavstva. Sve vrijeme imate manipulacije radnim zakonodavstvom, tako da je izbjegavanje poreza u ovoj zemlji ogromno, pa te praznine onda plaćaju obični građani. Vlada se hvali o broju zaposlenih, ali mislim da bi bolje bilo da nam kažu koliko ljudi ima ugovor o radu, a koliko ljudi ugovor o djelu. Znamo da godinama postoji manipulacija da radnicima dajete minimalnu platu na ugovor o radu, a onda sa druge strane postoji enormna suma ugovora o djelu na koje se plaćaju manji porezi i koje je država dozvolila", ističe naša sagovornica.

Fadil Novalić - čovjek za zaduživanja

Za Fadila Novalića postoji etiketa da je premijer koji se zadužuje, ali je pitanje šta su to konkretno uradili i njegovi prethodnici, a da se nije ticalo konstantnog zaduživanja. Da li je Novalić jedini koji se zaduživao?

"Naša zemlja se počela zaduživati i prije Fadila Novalića, tako da se ovi problemi ne mogu pripisati samo njemu. Sama ekonomija je bila postavljena na pogrešnim nogama, jer je neka elita imala interes da živi dva paralelna svijeta, kvazisocijalne države naslijeđene iz Jugoslavije i divljeg kapitalizma koji je bio kreiran da neki iskoriste tržišnu ekonomiju. Vlada Fadila Novalića se odlučila na niz upitnih poteza i ne tiče se to samo zaduživanja. Taj njegov posao je najnezahvalniji jer krediti MMF-a dolaze uz uslovljavanje da moramo prodavati kompanije. Meni je to najveća mrlja kada sam gledala sa strane šta se dešava, način na koji su prodate neke kompanije, gdje se postavlja pitanje 'Kako ste mogli prodati ovu kompaniju za taj novac'".

"Premijer Novalić je imao neke nevješte izjave. Mislim da je izjava bila u smislu da smo imali dvije strane kompanije koje su radile procjenu vrijednosti ove firme i one nisu uzele u  obzir vrijednost neoperativne imovine. To bi bilo kao kada bih ja rekla da je premijer rekao da neka kompanija 20 godina investira u nekretnine, iako se bavi duhanskim biznisom, ali kada se prodavala ta kompanija, mi nismo uzeli u obzir ovih 20 godina akumuliranih neoperativnih sredstava. Novalić je jednostavno rekao da nisu uzeli u obzir to. To je previše loše da bi jedan premijer mogao preživjeti takvu izjavu. Meni to sa strane zvuči nevjerovatno da to može proći. Ovaj put je zaduživanje došlo uz takve uslove da to sa strane jako bruji, pa nam možda sada dolazi neka sljedeća runda privatizacija. Možda ćemo Novalića, ustvari, pamtiti samo po tome, da je imao vrlo nezgodne uslove za kreditiranje", poručila je na kraju razgovora za Source.ba portal Adisa Omerbegović - Arapović, ekonomska analitičarka i dekanesa na Ekonomskom fakultetu Američkog univerziteta u Sarajevu.

Novinar: Haris Ahbabović