Prosječna temperatura u 2024. bila je 1,6 celzijusa iznad predindustrijskih razina, pokazuju podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S). To je skok od 0,1 celzijusa u odnosu na 2023., koja je također bila rekordno vruća godina i predstavlja razine vreline kakve ljudi u toku modernog doba nikada nisu doživjeli.

Zagrijavanje je prvenstveno uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, a šteta po živote i sredstva za život nastavit će eskalirati diljem svijeta dok se ne zamijene ugljen, nafta i plin. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 celzijusa mjeri se tokom decenije ili dvije, tako da jedna godina iznad te razine ne znači da je cilj promašen, ali pokazuje da se klimatska kriza nastavlja intenzivirati. Svaka godina u protekloj deceniji bila je jedna od 10 najtoplijih, u zapisima koji sežu do 1850. godine.

Podaci C3S također pokazuju da je rekordnih 44% planeta bilo pogođeno jakim do ekstremnim toplinskim stresom 10. jula 2024., a da je najtopliji dan u zabilježenoj historiji nastupio 22. jula.

“Sada postoji izuzetno velika vjerovatnost da ćemo premašiti dugoročni prosjek od 1,5 celzijusa u ograničenju Pariškog sporazuma”, rekla je dr. Samantha Burgess, zamjenica direktora u C3S. “Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024., značile su neviđene toplinske valove i obilne kiše, uzrokujući nesreću za milione ljudi”.

Oglasili su se i drugi stručnjaci.

“Godina ekstremnog vremena pokazala je koliko je opasan život na 1,5 celzijusa. Poplave u Valenciji, američki uragani, filipinski tajfuni i amazonska suša samo su četiri prošlogodišnje katastrofe koje su pogoršane klimatskim promjenama. Ima ih mnogo, mnogo više”, upozorila je Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu i nastavila:

“Svijet ne treba smisliti čarobno rješenje da spriječi da se stvari pogoršaju 2025. Tačno znamo šta trebamo učiniti kako bismo se udaljili od fosilnih goriva, zaustavili krčenje šuma i učinili društva otpornijima”.

Očekuje se da će emisije ugljika u 2024. postaviti novi rekord, što znači da još nema znakova prijelaza s fosilnih goriva što su obećale svjetske nacije na konferenciji UN-a o klimi u Dubaiju u decembru 2023. Svijet je na putu za katastrofalnih 2,7 celzijusa globalnog zagrijavanja do kraja stoljeća.

Sljedeća velika prilika za djelovanje dolazi u februaru kada zemlje UN-u moraju podnijeti nova obećanja o smanjenju emisija. Vjerovatnost zadržavanja ispod granice od 1,5 celzijusa čak i dugoročno čini se sve manjom. Emisije fosilnih goriva moraju pasti za 45% do 2030. kako bismo imali priliku ograničiti grijanje na 1,5 celzijusa.

Temperature su porasle u prvoj polovici 2024. prirodnim klimatskim fenomenom El Niño, ali su ostale vrlo visoke u drugoj polovici godine čak i kada je El Niño nestao. Neki naučnici strahuju da je neočekivani faktor prouzročio zabrinjavajuće ubrzanje globalnog zagrijavanja, iako bi razlog također mogla biti neobična prirodna varijacija iz godine u godinu.

Naučnici još istražuju uzroke ekstremnih temperatura

Pad onečišćenja od plovidbe i niske razine oblaka, koji odbijaju sunčevu svjetlost, doprinijeli su dodatnom zagrijavanju, ali naučnici još uvijek traže potpuno objašnjenje ekstremnih temperatura 2024. godine.

Topliji zrak zadržava više vodene pare, a rekordna razina koju je C3S zabilježio 2024. značajna je jer povećava pojavu ekstremnih oborina i poplava. Također se kombinira s visokim površinskim temperaturama mora, koje pokreću velike oluje, pa potiču razorne uragane i tajfune. Prosječna osoba bila je prošle godine izložena dodatnih šest sedmica opasno vrućih dana, pojačavajući smrtonosni utjecaj toplinskih valova širom svijeta.

Pojačavanje ekstremnih vremenskih uslova zbog klimatske krize već je bilo jasno, s toplinskim valovima prethodno nemogućeg intenziteta i učestalosti koji sada pogađaju svijet, zajedno s intenzivnijim sušama i šumskim požarima.

“Svaki djelić stepena – bilo 1,4, 1,5 ili 1,6 celzijusa – donosi više štete ljudima i ekosistemima, naglašavajući stalnu potrebu za ambicioznim smanjenjem emisija. Cijena solarne energije i energije vjetra brzo pada i sada je jeftinija od fosilnih goriva u mnogim zemljama”, rekao je profesor Joeri Rogelj s Imperial Collegea u Londonu.

Profesor Andrew Dessler, klimatolog sa sveučilišta Texas A&M u SAD-u, odgovorio je na nove temperaturne rekorde koji se postavljaju iz godine u godinu davanjem iste izjave za medije: “Svaka godina do kraja vašeg života bit će jedna od najtoplijih u evidenciji. To pak znači da će 2024. završiti kao jedna od najhladnijih godina ovog stoljeća. Uživajte dok traje”.