"Sve dok se ova fundamentalna pitanja i suštinski nedostatak jasnoće i konkretnih detalja o funkcionalnom modelu neutralnosti ne objasne, mi se ne slažemo da ruskim i bjeloruskim sportistima treba dozvoliti povratak takmičenjima", navodi se u pismu poslatom MOK-u.

Uz pozivanje na pojašnjenje, potpisnici su naveli da će najbrži način da se Rusija vrati na međunarodnu sportsku scenu biti "okončanje rata koji je započela".

Među potpisnicima su zvaničnici iz SAD, Velike Britanije, Francuske, Kanade i Njemačke. Tih pet zemalja donijeli su gotovo petinu svih učesnika prošlih Olimpijskih igara u Tokiju.

Zemlje, poput Poljske, Letonije, Estonije i Litvanije, koje su nagovijestile da bi mogle da bojkotuju igre u Parizu ako se rat nastavi, takođe su potpisale pismo u kome se nije pominjao bojkot.

Pismo je rezultat samita lidera vlada, održanog 10. februara u Londonu, koji su slušali obraćanje predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. On je tada rekao da Rusiji nije mjesto na igrama sve dok traje njen napad na Ukrajinu.

MOK pokušava da nađe način da dozvoli Rusiji učešće na igrama, pozivajući se na mišljenje stručnjaka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, koji vjeruju da Rusi i Bjelorusi ne treba da budu diskriminisani samo zbog pasoša koje posjeduju.

MOK želi da sportisti iz tih zemalja koji nisu podržali rat mogu da se takmiče kao neutralni, bez državnih simbola.

Pomoćnica državnog sekretara Li Saterfild potpisala je pismo u ime SAD-a. U odvojenom saopštenju ona je naglasila potrebu da MOK razjasni definiciju neutralnosti.

Kada je rat počeo, MOK je predložio sportskim organizacijama da izbace Rusiju iz međunarodnih takmičenja, a taj stav se promijenio početkom godine.

Predsjednik MOK-a Tomas Bah je prošle nedjelje rekao da je organizacija solidarna sa ukrajinskim sportistima, ali da moraju da se poštuju ljudska prava svih sportista.

(A. Balićevac)