19.4.2018. 14:42
0
Uklanjanje brana u zamahu, ali nove hidroelektrane prijete migratornim ribama
Uklanjanje brana od Južne Afrike do Finske signalizira promjenu u pristupu mnogih zemalja u upravljanju njihovih rijeka i nudi nadu za migratorne vrste ribe na Svjetski dan migracije riba (World Fish Migration Day), koji se obilježava 21. travnja, navode iz WWF Adria, jedne od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode.

Međutim, napominju u ovoj organizaciji, velik broj planiranih hidroelektrana i dalje prijeti budućnosti tisućima migratornih vrsta riba i nekoliko desetaka milijuna ljudi koji ovise o njima.

"Postoji oko 15.000 vrsta slatkovodnih ribljih vrsta koje migriraju tijekom svog životnog ciklusa, od toga 1.100 vrsta migrira na velike udaljenosti. Europska jegulja putuje više od 10.000 km između europskih rijeka i Sargassova mora. Sve ove ribe ovise o zdravim i rijekama slobodnog toka, od kojih ovise i deseci milijuna ljudi, jer su im glavni izvor životinjskih proteina. Međutim, većini od tih vrsta prijete tisuće postojećih brana, kao i 3.500 hidroelektrana koji se trenutno planiraju u Aziji, Africi i Južnoj Americi, a planirano je još 2.500 hidroelektrana na rijekama Balkana i u istočne Europe", navodi se u priopćenju WWF-a.

Sergiy Moroz iz Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau) kaže kako je fragmentacija rijeka branama i drugom infrastrukturom ključni razlog za značajan pad broja riba i drugih slatkovodnih vrsta u Europi, kao i loše ekološko stanje mnogih vodnih tijela 

 "Uklanjanje starih ili nepotrebnih brana pomoći će vratiti povezanost rijeka i donosi nadu za migratorne ribe kao što su losos, jegulja i jesetre. Ovo je također učinkovit način za države članice EU da ispune svoje zakonske obveze iz EU Okvirne direktive o vodama", poručuje Moroz.

Vodeće u uklanjanju brana, optimistično napominje, su Sjedinjene Države Amerike, koje su do sada uklonile čak 1.400 brana.

Uklanjanje brana polako dobiva zamah i u Europi, čemu je uvelike pridonijela Okvirna direktiva o vodama i njezini ambiciozni ciljevi te vizionarski pristup upravljanju vodama. Tako je do danas ju Europi uklonjeno 4.500 pregrada različitih veličina. U Švicarskoj će početi svoj prvi projekt rušenja 50-metara visoke brane na ušću rijeke Sihl i Schanzengraben u srcu Züricha. Prošle godine, Francuska vlada najavila je najveće uklanjanje brana u Europi , a prošlog tjedna počelo je rušenju brane Yecla de Yeltes u Španjolskoj. Planovi za rušenje mnogih brana postoje i u Finskoj i Nizozemskoj, navode iz WWF-a Adria.  

 "Izvorno, pregrađivanje rijeka potiče iz neznanja, ali danas tog opravdanja više nemamo",rekao je Jeremy Wade, voditelj TV serije Riječna čudovišta na Animal Planet.

Zbog naših riba i naših rijeka, a na kraju krajeva i zbog nas samih, dodao je ovaj televizijski voditelj, vrijeme je da ponovno omogućimo ribama slobodno plivanje.

"S padom troškova instaliranja obnovljive solarne i energije vjetra svijet treba gledati dalje od izgradnje novih hidroelektrana, koje će blokirati migracijske rute i devastirati riblji fond, ugroziti sigurnost hrane i održivih gospodarskih prilika za mnoge zajednice širom svijeta", ocjenjuje Stuart Orr, voditelji slatkovodne prakse u WWF-u.

Zoran Mateljak iz WWF Adria kaže pak da u BiH velika većina brana ne osigurava prolaz ribama, a u bh. rijekama ugrožena je migracija i brojnih endemskih vrsta.

-Iako postoje određeni mehanizmi i zakonski okvir kojima bi se moglo vlasnike brana prisiliti na poboljšanje povezanosti riječnog toka nažalost ta se legislativa ne provodi. Moramo se usredotočiti na to da u naše rijeke vratimo život i da se primjenjuju zakonske obveze – smatra Mateljak.

Mark Owen iz Europskog ribičkog saveza mišljenja je kako je uklanjanje brana velik korak prema oživljavanju europskih rijeka, ali i da je pred nama još uvijek dug put.

 "Brane imaju strašne posljedice za migratorne vrste riba i smanjuju biološku raznolikost u i oko tih rijeka. Trebamo manje prepreka i više slobodnih rijeka, inače EU neće moći zaustaviti gubitak biološke raznolikosti do 2020. godine, kako to zahtijeva njena Strategija biološke raznolikosti", zaključuje Owen.

 
(Fena/Admir Oručević)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.