Amerikanci su danas u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, dvije godine nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za Bijelu kuću, javljaju agencije.
U SAD ne postoji centralna izborna komisija koja vodi evidenciju birača, ali čini se da je u državama New Yorku, Texasu i Marylandu, kako su za AFP potvrdili službenici na glasačkim mjestima, odaziv birača velik.
Izborima na polovini mandata obično se ne odazove velik broj građana s pravom glasa, no sada je najmanje 38 miliona Amerikanaca glasalo unaprijed, lično ili poštom, što je za 40 posto više nego na izborima 2014.
Moguće je da će u utorak ili srijedu odaziv birača biti manji, ali u nekim odlučujućim državama, poput Texasa, Nevade i Arizone, broj registriranih birača već je premašio sveukupan broj birača na izborima 2014.
- Traump je grozan - kazala je bivše republikanka, 83-godišnjakinja iz mjesta Laguna Beach u Kaliforniji.
- Ja sam u Chicagu glasao za republikanskog kandidata. Veoma sam zadovoljan stanjem u ekonomiji - kazao je novinaru 27-godišnji JamesGerlock.
Glasači na ovim izborima biraju cijeli saziv Zastupničkog doma, trećinu Senata, 35 od 100 senatora, te također 36 od 50 guvernera.
Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline očekuje se pobjeda republikanskih kandidata, ali Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini.
Prva biračka mjesta zatvaraju se u 18 sati po lokalnom vremenu na Istočnoj obali, što je ponoć po našem vremenu. Posljednja biračka mjesta zatvaraju se na drugom kraju zemlje, u ponoć po lokalnom vremenu (6 ujutro po našem) za najveći dio Aljaske i u 1 po lokalnom vremenu (7 ujutro po našem).
Međutim, prvi rezultati će početi pristizati već kada se prva biračka mjesta zatvore, a prvi pokazatelji u kojem smjeru će ići izborni rezultati mogli bi biti vidljivi već oko 1:30 ujutro po našem vremenu, javlja CNN. Virdžinija bi tu mogla biti najvažniji rani znak kome će pripasti donji dom Kongresa, Zastupnički dom, u kojem bi prema predizbornim anketama demokrati lako mogli preuzeti većinu.
Prema istraživanjima 84 posto Afroamerikanaca navodi da je sklono demokratima, a samo 8 posto njih podupire republikance. Ukupno gledajući, ove brojke prilično su konstantne u posljednjih 20 godina. Čak i nakon izbora Donalda Trumpa 2016., koji je više puta optuživan za rasizam, ove se brojke nisu značajno promijenile.
Latinoamerički glasači skloni su složiti se sa svojim sugrađanima Afroamerikancima, iako je podjela na one sklonije demokratima i one republikancima nešto manje izražena pa 63 posto njih podupire demokrate, a 28 posto republikance.
Amerikanci azijskog porijekla također će radije glasati za postojeću opoziciju: 65 posto njih opredjeljuje se za demokrate, u usporedbi s 27 posto onih koji su za republikance.
Ko su onda glasači republikanaca? Prije svega to su bijelci, muškarci i žene koji nisu latinoameričkog porijekla i još uvijek čine 60 posto ukupne populacije, iako je ta brojka u padu. Pripadnici ove grupe u 51 posto slučajeva podupiru republikanske kandidate, dok ih 43 posto podupire demokratske, prenosi Index.hr.
(Amila Alijagić)