Ovogodišnji evropski izbori su privukli znatno više pažnje i izvan EU zbog rasta populizma i radikalne desnice u Evropi zadnjih 5 godina uslijed, između ostalog, podijeljenosti u pogledu migracija i EU politike.

Sasvim očekivano, izlaznost na izbore je skočila sa 43% 2014. godine na 51%, što zajedno sa dobrim rezultatom pro EU stranaka i grupa, govori u prilog legitimnosti EU. Najveća izlaznost zabilježena je u Belgiji (89%), a najniža u Sloveniji (28,29%).

Općenito, iako su desnica i nacionalisti postigli značajan rezultat, stranke vjerne i posvećene Evropskoj Uniji zadržale su dvije trećine mjesta u EU parlamentu.

Prvi rezultati ukazuju na pad popularnosti socijaldemokrata koji će izgubiti 41 mjesto u parlamentu koji broji 751. Udarac sličnog intenziteta je primio desni centar koji će od dosadašnjih 221 zadržati 179 pozicija, iako će ostati najveća grupa. U svakom slučaju, obje grupe će izgubiti većinu te će biti prinuđeni koalirati sa Zelenima ili Liberalima.

Pravo iznenađenje za mnoge je uspjeh Zelenih koji su udvostručili broj glasova u odnosu na prošle izbore 2014. godine. Zahvaljujući 21% glasova, završili su na drugom mjestu ispred Socijaldemokrata. Najviše uspjeha ova stranka je postigla u Njemačkoj, Francuskoj i Irskoj. Cijela jedna trećina glasačkog tijela su mladi ljudi do 30 godina starosti. Njihov uspjeh govori u prilog kampanjama za zaštitu okoliša i protiv klimatskih promjenakoje su ipak izvršile uticaj na osviještenost, naročito mlađih generacija.

Zeleni su u Njemačkoj također na drugom mjestu, odmah iza konzervativaca (CDU) Angele Merkel koji čine najveću evropsku stranku u parlamentu, pored italijanske Lige i britanske Stranke za Brexit. Također su osvojili dva mjesta u Finskoj i Danskoj, i po prvi put dva mjesta u Irskoj. Također im je pripalo treće mjesto u Francuskoj, a slično se očekuje i u Holandiji i Belgiji.

U Velikoj Britaniji, Stranka za Brexit Nigela Faraga osvojila je fascinantnu podršku od 31%, iako su i pro EU Liberalni demokrati dobili značajan broj glasova, što upravo reflektira podijeljenost britanskog društva u pogledu EU.

Grčki premijer Alexis Tsipras nije dobro podnio poraz koji je njegovoj stranci priredila opozicija, pa je pozvao na nacionalne izbore.

Katalonski separatisti Carlos Puidgemont (u egzilu) i Oriol Junqueras (u zatvoru) također su osvojili mjesta u parlamentu, kao i anti-imigracijska stranka Vox koja po prvi put ulazi u parlament.

Predviđanja da će se nagli rast desnice u Evropi očitovati u izbornim rezultatima i posljedično evropskom parlamentu, nisu se obistinila. Iako je Nacionalistički blok kome pripada i italijanska desna Liga Mattea Salvinija osvojio 58 mjesta u parlamentu, rezultat je daleko od očekivanja.

Dijelom je to zahvaljujući strankama centra koje, iako su podnijele gubitke u nekim zemljama poput Njemačke, ukupno nisu izgubile više od 20 mjesta u parlamentu; sada imaju 505 od 751. Čini se gubitak, ali je upravo fenomen centra prevenirao da desnica dobije više glasova – mjesta. U tom bloku su stranke poput Macronove En Marche grupe koja je osvojila drugo mjesto u Francuskoj (22.6%), odmah iza desničarke Marine Le Pen (23.6%)

Činjenica da desnica raste se ne može previdjeti, ali ga prati rast 'umjerene sredine' utjelovljene u centrističkom bloku i grupama koji su za Evropsku Uniju.

Krajnji rezultat dugo pripremanih i očekivanih izbora može stati u kratki 'tweet' premijera Luksemburga, liberala Xaviera Bettela:

- Evropa pobjeđuje! Izlaznost vrlo visoka, a pro evropske stranke najjače.

Slijede mjeseci intenzivnih pregovora o tome ko će voditi evropske institucije, gdje postoji velika šansa za široke koalicije pro EU stranaka centra, piše Patria.




(Patria / Lejla Trle)