Prema aktuelnim podacima Instituta Roberta Kocha (RKI) u sedmici od 17. do 23. augusta prijavljeno je oko 9.200 zaraženih u Njemačkoj – gotovo četiri puta više nego prije šest sedmica .
Od onih inficiranih za koje su postojali podaci o liječenju (a to je 6.981 osoba), njih 323 je moralo u bolnicu. Prije šest sedmica je broj onih koji su morali u bolnicu bio samo malo manji. Prema podacima Registra intenzivnog liječenja udruge DIVI (Njemačka interdisciplinarna udruga za intenzivnu i hitnu medicinu) trenutno je na intenzivnim odjelima oko 240 pacijenata. I taj broj je prilično stabilan bez obzira na povećanje broja zaraženih.
Sredinom aprila je više od 2.000 pacijenata bilo na intenzivnom liječenju, piše Deutsche Welle.
Jedan od razloga zašto je trenutno razmjerno malo ljudi koji unatoč infekciji ne obolijevaju teže mogla bi biti starosna dob. Po navodima Instituta Roberta Kocha prosječna starost zaraženih osoba je trenutno oko 32 godine. Sredinom aprila je prosječna starost iznosila oko 50 godina. RKI osim toga napominje da je proteklih sedmica naročito porastao broj zaraženih u dobi između 10 i 30 godina.
Virolog Ulf Dittmer sa Univerzitetske klinike u Essenu naglašava da mlađi ljudi ionako bolje izlaze na kraj s infekcijom nego stariji. Osim toga oni u pravilu nisu ranije imali druge teže bolesti zbog kojih onda i zaraza koronavirusom može imati teže posljedice.
Dok je u sedmici od 17. do 23. augusta samo pet posto inficiranih moralo u bolnicu, sredinom aprila ih je moralo oko 20 posto.
Po Dittmerovim navodima mladi ljudi se trenutno češće zaraze jer se ne pridržavaju tako strogo higijenskih pravila.
„To im se čak ne može zamjeriti. Biologija nije predvidjela da mladi ljudi drže rastojanje jedni od drugih“, kaže Dittmer.
Ali moguće je i da se mladi ljudi sve više testiraju i da se zato kod njih češće utvrdi infekcija.
Jedna teza o manjem broju teško oboljelih kaže da je virus možda mutirao i da ne dovodi više tako često do teškog oboljenja. Ali, Richard Neher sa Univerziteta u Baselu to odbacuje. Voditelj Odjela za istraživanje evolucije virusa i bakterija kaže da koronavirus nije postao manje opasan. On je, istina, kao i drugi virusi imao mutacije, ali „nije bilo mutacije koja se probila u cijeloj Europi", kaže Neher.