Došla je potvrda sirijske vojske. On je pobjegao i ne zna se njegovo konačno ishodište. Postoji teorija da je ubijen.

Kako god, režim je završio svoju 53 godine dugu historiju.

Ona je počela sa ocem Bašara, Hafezom. Opozicija je zauzela glavni grad Damask", kaže na početku svoje analize za Politicki.ba Jahja Muhasilović, profesor na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu.

Analizirajući dešavanja u Siriji on kaže da su snage opozicije, skup više različitih frakcija.

"Ono što sada slijedi je svakako preuzimanje vlasti, jer je glavni grad osvojen.

Ali, nije riješen status Latakije, pojas uz obalu Sredozemnog mora. Tamo su tradicionalno Alevije većina, iako ima nešto i Sunija. Latakija se uvijek smatrala tvrđavom Alevita.

Sada ne znamo kako će ići ta tranzicija u okvire Sirije, obzirom da 'asadovci' još uvijek drže taj pojas.

Moguća je mirna tranzicija. Ako toga ne bude, onda je definitivno nastavak rata", kaže dalje Muhasilović.

On procjenjuje da bi to značilo stvaranje alevitske države u tom regionu.

Vjeruje i da će se vrlo brzo znati u kom pravcu će taj dio Sirije ići.

Muhasilović skreće pažnju i na dijelove Sirije u kojima žive Kurdi.

"Njihove vojne formacije su okupljene oko SDF-a. To je koalicija kurdskog YPG-a i raznih arapskih plemena.

Ono što svakako komplicira situaciju su američke trupe koje su tamo pozicionirane.

I tu ćemo vidjeti kakav je stav Sjedinjenih Američkih Država - hoće li dozvoliti integraciju države, ove nove Sirije, ili će ipak ići u zadržavanje teritorija koje drže pod svojom kontrolom i stvaranje eventualne kurdske države. I to ćemo vrlo brzo znati", ocjenjuje sagovornik Politicki.ba.

Muhasilović ističe da će to profilirati stav Zapada.

Ako SAD povuku trupe, to znači da imaju blagonaklon stav prema opoziciji.

Ako ne, onda je jasno da nisu za takvu vrstu vlasti u Siriji.

"Ukoliko se stvarno karte poklope novoj vlasti u Siriji da Alevije predaju Latakiju, a SDF istočni dio Sirije, sljedeći problem koji će se morati rješavati je ujedinjavanje raznih frakcija koje čine opoziciju.

Ako i to prođe bez problema, slijedi izgradnja srušene države koja je ionako, prije izbijanja rata 2011. godine, bila siromašna, sa slabom infrastrukturom, jako puno mladog stanovništva bez posla, zbog čega je, između ostalog, i izbio rat.

Kako god, pred novom sirijskom vlašću su ogromni izazovi", ocjenjuje Muhasilović.

Upitan kakav odnos Zapada očekuje prema novim sirijskim mogućim vlastima, on kaže da taj blok nije imao konzistentan stav od početka sirijske krize.

"Na početku rata Zapad je podržavao odlazak Asada.

Ali, nekada 2013. - 2014. godine to se počelo mijenjati, što se svakako negativno reflektiralo na ishod rata i donijelo prevagu Asadu koji je do tada bio u defanzivi.

Za sada, stavovi sa Zapada su pozitivni, kada je u pitanju novi razvoj događaja u Siriji.

Oni, dakle, jesi za rušenje Asada. A u dogledno vrijeme ćemo vjerovatno znati šta žele dalje".

Muhasilović ističe da je vremenom Asad imao sve slabiju rusku podršku, a da Iran nije bio dovoljan da spriječi njegov pad.


Smatra da će Moskva pokušati zadržati svoje dvije baze koje ima na Mediteranu - u Siriji.

"Asadov režim je očito bio prepušten sam sebi i nije imao pogotovo zapadnu podršku, ali ni konkretnu pomoć svojih tradicionalnih saveznika.

Zapad, dakle, jeste trebutno naklonjen novim vlastima.

Ali ne mora značiti da će tako i ostati.

Nova vlast ima pred sobom ogroman zadatak da "ispegla" sve razlike koje postoje među njima, od vjerskih do svjetonazorskih.

Ako njihova vlast bude normalnija od Asadove, ako prođu određeni stepen demokratizacije unutar sebe, izgrade kvalitetne institucije... to bi definitivno izbilo svaki argument za osuđivanje ove nove vlasti", smatra Muhasilović u razgovoru za Politicki.ba.

(Sead M.)