"Razmišljao sam da moram dokumentirati to, jer ovo je nešto za što nikada nismo čuli. Također, samo smo htjeli da je to rijedak prizor, a ne nešto što predstavlja opasnost za žabu", dodao je.

Istraživači u Indiji pronašli su živu žabu s malom gljivom koja raste na njezinu boku. Do otkrića su došli biolog Chinmay Maliye i stručnjak za rijeke i močvare Lohit Y.T dok su promatrali gomilu žaba u ribnjaku na zapadu države Karnataka u Indiji. Naučnici su, piše CNN, zbunjeni ovim fenomenom jer takvo nešto nikada prije nije zabilježeno.

"Kad sam prvi put primijetio žabu s gljivom, bio sam zapanjen i zaintrigiran prizorom", rekao je Lohit Y. T, koji je bio dio grupe koja je otkrila žabu. "Razmišljao sam da moram dokumentirati to, jer ovo je nešto za što nikada nismo čuli. Također, samo smo htjeli da je to rijedak prizor, a ne nešto što predstavlja opasnost za žabu."

Gljiva se, inače, mogla vidjeti na vrsti žabe poznatoj kao indijska žaba sa zlatnim leđima (Hylarana intermedia), a obitava u jugozapadnim indijskim državama Karnataka i Kerala. Ove žabe su male i dosežu duljinu od samo 7,4 centimetra. Gljivu su, pak, znanstvenici naknadno, putem fotografija, identificirali kao vrstu Mycena, veliki rod malih saprotrofnih gljiva koja uglavnom raste na trulom drvetu.

Naučnici su žabu s gljivom na leđima primijetili kako sjedi na grani, a kada je mijenjala pozicije sjedenja, gljiva je ostala na mjestu. Grupa, dodaju, nije dirala žabu. Znanstvenici, koji su o svojemu otkriću pisali u radu objavljenom u časopisu "Reptiles & Amphibians", vodozemca su otkrili u junu 2023. i nisu ga pokupili, tako da se ne zna ni uzrok fenomena ni sudbina žabe.

Gljiva je, piše u studiji, saprotrofni razlagač, gljiva koja obično dobiva hranjive tvari iz mrtve ili raspadajuće organske materije. Međutim, studija iz 2023. godine pokazala je da bi se gljiva mogla razvijati i na živim biljkama.

Također, istraživanje sugerira da bi ta gljiva mogla razviti simbiotski odnos sa živim biljkama ili drvećem, što znači da bi i biljka i gljiva koja na njoj raste imale koristi od tog odnosa - gljive bi uzimale hranjive tvari iz biljke domaćina i prenosile ih natrag.

"Gljive su dinamični organizmi koji se prilagođavaju promjenama u svojoj okolini, a uz izlaganje novim potencijalnim domaćinima u različitim sredinama ili klimama mogu rasti na mjestima koja prije nismo očekivali", kazala je naučnica Alyssa Wetterau Kaganer, koja ističe da je ovo otkriće "fascinantno".