Bez obzira na to je da li je riječ o kafi sa kofeinom ili bez njega, taj napitak blagotvorno utiče na opšte zdravstveno stanje, tvrde članovi harvardske Škole za javno zdravlje.

Istraživanjem su obuhvaćene osobe koje ne piju kafu ili konzumiraju dnevno manje od dvije šoljice, potom one koje ispijaju umjerene količine tog napitka i osobe koje dnevno popiju i do pet šoljica.

Glavni autor studije Ming Ding kaže da bioaktivni sastojci kafe smanjuju otpornost na insulin i na upale.

"Ovo je djelimično objašnjenje za naše otkriće, ali moramo obaviti dodatna istraživanja kako bismo istražili biološke mehanizme koji rezultuju takvim učinkom", objašnjava on. 

Suprotno prethodnim istraživanjima, ova studija nije omogućila da se otkriju pozitivni učinci kafe na potencijalno spriječavanje razvoja karcinoma.

Rezultati istraživanja temelje se na podacima prikupljenim u trima velikim anketama sprovedenim među 300.000 medicinskih sestara i zdravstvenih radnika koji su odgovarali na upitnike o sopstvenom zdravstvenom stanju i životnim navikama tokom tridesetgodišnjeg razdoblja.

"U svakoj grupi ispitanika pokazalo se da je umjerena konzumacija kafe bila povezana sa smanjenim obolijevanjem i smrću povezanom sa kardiovaskulanim bolestima, dijabetesom, neurološkim bolestima, poput Parkinsonove bolesti, a primijećena je i manja sklonost samoubistvu", pokazuju rezultati studije.

Međutim, s obzirom na to da se studija temelji na subjektivnim odgovorima ispitanika o njihovim navikama, njena vjerodostojnost može biti dovedena u pitanje. Naučnici upozoravaju da se konzumiranje veće količine kafe ne može savjetovati svakome. Tako profesor nutricionizma i epidemiologije na Harvardu Frank Hu i koautor studije smatra da redovno ispijanje kafe uključuje i redovne i zdrave prehrambene navike.

"Neke populacijske grupe, poput trudnica i djece, moraju da vode računa o količini kofeina koji unose u organizam", upozorio je on. 

(CDM/Alen Avdić)