13.6.2016. 14:48
1
Koliko nam je šećera zaista potrebno?
Često čujemo "Moraš uzeti nešto slatko". A koliko nam je šećera neophodno?
Prije svega, potrebno je razjasniti naziv “šećer” i u koje ga svrhe koristimo. Isti sinonim koristimo za ugljene hidrate i za bijeli rafinisani šećer. Ugljeni hidrati se dijele na proste i složene, zato govorimo o prostim i složenim šećerima.
Ugljeni hidrati su glavni sastojak voća, povrća i žitarica. Generalno gledajući, ovo su potrebne i hranljivo vrijedne namirnice.  Kad je u pitanju rafinisani šećer (saharoza) dobijamo samo prazne kalorije. Razlika je u prisustvu (u voću, povrću i integralnom žitu) i odsustvu (rafinisani proizvodi) biljnih vlakana koja regulišu pravilan dotok šećera u krvni sistem, ali i stabilno lučenje insulina koji razgrađuje šećer u tom sistemu. Istina je da je za pravilno funkcionisanje tijela potrebna energija iz šećera, ali iz hranljivo vrijednih namirnica kakve su voće, povrće i žitarice.

Ako nam je energija potrebna brzo, lako se dobija iz zrelog voća koje sadrži proste šećere, ali i hranjive materije. Pod lupom je kontrola unesene količine rafinisanog šećera, koji je obilan u slatkišima, ali i dodat većini drugih industrijskih proizvoda. Obično mislimo da se rafinisani šećer dodaje samo u slatkiše. Istina je zapravo da je on dodat mesnim, mliječnim i pekarskim proizvodima, ali i bezalkoholnim napicima. Čak 74 posto procesuirane hrane sadrži rafinisani šećer. Zato, ako i izbacimo slatkiše iz ishrane moguće je da ga i dalje unosimo više od preporučenih vrijednosti.

Zakon obavezuje proizvođače da istaknu sve sastojke na etiketi proizvoda. Nažalost, industrijski šećer, koji se često dodaje je pod skrivenim imenima (malteks, dekstroza, rižin i ječmeni slad, kukuruzni sirup). Važno je znati da se ovi dodaci u organizmu ponašaju kao i rafinisani šećer.

Konzumiranjem šećera povećavamo nivo glukoze u krvi, što dovodi do oslobađanja insulina iz pankreasa. Previsok nivo insulina dovodi do formiranja masnih naslaga u tijelu. Insulin, takođe, utiče i na hormon leptin, koji prirodno kontroliše apetit. Leptin javlja mozgu kad je uneseno dovoljno hrane. 
(CDM/Alen Avdić)
1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.