Do 2030. od raka će godišnje umirati 5,5 miliona žena
Od raka, a uglavnom je riječ o karcinomu dojke, do 2030. godišnje će umirati oko 5,5 miliona žena, što je približna populacija jedne Danske, rezultati su dvije provedene analize.
To je povećanje od gotovo 60 posto u nešto manje od dvadeset godina, po
rezultatima analize koju je provela Američka udruga za borbu protiv raka (ACS).
Rezultati su izneseni na Svjetskom kongresu o raku koji se održava u Parizu.
S obzirom na to da se broj stanovnika na našoj planeti povećava i da se
globalni životni vijek stanovništva produžuje, najviše oboljelih bit će među
ženama u siromašnim državama. Paradoks je da će one obolijevati i umirati od
onih vrsta raka koje se u velikoj mjeri mogu na vrijeme otkriti, liječiti i
izliječiti.
"Najviše smrtnih slučajeva bilježi se među mladim ženama i ženama u
srednjim godinama", što je velik teret za porodice i za državne ekonomije,
kaže Sally Cowal, zamjenica predsjednika za globalno zdravlje u ACS-u koji je
analizu proveo s farmaceutskom firmom Merck.
U drugom izvješću, čiji su rezultati objavljeni u srijedu u časopisu
Lancet, stoji da bi se broj žena s dijagnosticiranim rakom dojke mogao gotovo
udvostručiti na 3,2 miliona godišnje do 2030. Poređenja radi, 2015. je
evidentirano 1,7 miliona slučajeva.
Broj žena kojima će se do 2030. dijagnosticirati rak vrata maternice porast
će za najmanje 25 posto, većinom u siromašnim državama, piše Lancet.
Rak drugi najčešći uzrok smrtnosti kod žena nakon kardiovaskularnih bolesti
Po podacima ACS-a od raka u svijetu umire svaka sedma žena. Karcinom je
među ženama drugi najčešći uzrok smrtnosti nakon kardiovaskularnih bolesti.
Sva četiri tipa raka kod kojih je smrtni ishod najčešći, a to su rak dojke,
debelog crijeva, pluća i vrata maternice, većinom se mogu spriječiti ili rano
otkriti, nakon čega su prognoze za izlječenjem jako dobre.
U izvješću stoji i da se u siromašnim zemljama, u odnosu na bogate, puno
rjeđe postavlja i liječi dijagnoza raka i da je smrtnost puno veća.
Relativno opterećenje za zdravstvene sisteme razvijenijih zemalja sve je
veće s obzirom na to da ljudi žive duže zahvaljujući boljoj osnovnoj
zdravstvenoj zaštiti. Žene su u bogatijim i razvijenim zemljama također sve
izloženije opasnosti od obolijevanja od neke vrste raka, što se povezuje s fizičkom
neaktivnošću, nezdravom prehranom, pretilošću i reproduktivnim faktorom,
odnosno prolongiranjem majčinstva, kaže Sally Cowal. "Zbog navedenih
promjena, prevladavaju tipovi raka koji su nekoć bili uobičajeni isključivo u
bogatijim zemljama."
Na Svjetskom kongresu o karcinomu u Parizu iznesen je podatak Međunarodne
agencije za istraživanje raka po kojem je 2012. u ženskoj populaciji
evidentirano 6,7 miliona novih slučajeva raka i 3,5 miliona smrtnih ishoda od
te bolesti.
Od tog broja 56 posto slučajeva i 64 posto smrtnih ishoda evidentirano je u
manje razvijenim, siromašnim zemjlama. Do 2030. godine ove će se brojke
povećati na 9,9, miliona oboljelih i 5,5, miliona smrtnih ishoda među ženama
godišnje u svijetu.
Razlike po regijama
Najveći broj oboljelih žena predviđa se u istočnoj Aziji, uglavnom u Kini,
gdje je 2012. zabilježeno 1,7 miliona smrti od posljedica raka.
U izvješću s kongresa stoji da je najviši omjer slučajeva obolijevanja od
raka po populacijskoj grupi zabilježen u bogatim evropskim zemljama, u
Sjedinjenim Državama i u Aziji, a posljedica je to boljeg pristupa screeningu i
ranom otkrivanju bolesti.
Najviše smrtnih ishoda evidentirano je u siromašnim zemljama s ograničenim
pristupom liječnicima, aparatima, dijagnostici i liječenju. Neslavan rekord
drže Zimbabve, Malavi, Kenija, Mongolija i Papua Nova Gvineja.
I u bogatim i u siromašnim zemljama najzastupljenija su oboljenja od raka
pluća i raka dojke. U razvijenim zemljama na trećem je mjestu rak debelog
crijeva, a u siromašnim državama rak vrata maternice. Njega najčešće uzrokuje
humani papiloma virus (HPV) za koji u razvijenim zemljama postoji cjepivo.
Lancet piše da je na kongresu zaključeno kako bi se u siromašnim zemljama
trebao uvesti "paket mjera zdravstvene zaštite namijenjen borbi protiv
raka" koji bi po osobi stajao 1,72 dolara, što je samo tri posto od
trenutne potrošnje u zdravstvu u tim zemljama.
Samo cijepljenjem djevojčica u dobi od 12 godina protiv HPV-a spriječilo bi
se 420.000 smrtnih ishoda od raka vrata maternice širom svijeta.
"Globalna zajednica ne može i dalje ignorisati ovaj problem, a riječ
je o stotinama hiljada žena koje nepotrebno umiru svake godine", rekao je
Richard Sullivan s londonskog King's Collegea, koautor izvješća u Lancetu.
"Treba istaknuti i da je trošak za osnovne usluge pregleda i
dijagnostike u borbi protiv raka kod žena puno manji od očekivanog, a usto
dijagnostika, liječenje i hirurški zahvati predstavljaju puno isplativije
ulaganje u odnosu na ogromne finansijske troškove s kojima se u slučaju smrtnog
ishoda susreću porodice, zajednice i države", smatra Sullivan.
(N1/Admir Oručević)