Riječ je o relativno novom i nedovoljno istraženom pojmu koji je termin i koncept dobio krajem devedesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući američkom ljekaru Stivenu Bratmanu.

Ortoreksiju ljekari nazivaju i "dijetalnm perfekcionizmom", jer kod osoba koje od nje pate izbor hrane postane toliko restriktivan (i kalorijski i u vrstama namirnica) da ugrožava zdravlje.

Osobe koje boluju od ortoreksije opsjednute su zdravom hranom i mentalno su preokupirane njenim porijeklom i načinima pripreme.

Jedu samo "zdravu", "ispravnu", "biološki čistu", "dobru hranu", a izbjegavaju "nezdravu", "pogrešnu", "lošu" i "prljavu”.

Ortoreksija najviše prijeti osobama koje znaju puno o hrani - studenti nutricionizma, sportisti (bodi-bilderi i fitnes industrija), zatim ličnosti sklone psiho-somatici, odnosno populacija koja pati od fizičkih simptoma bez ustanovljenog medicinskog uzroka.

Osobe koje imaju simptome ortoreksije nameću sebi vrlo rigidna pravila i restrikcije, čije kršenje izaziva anksioznost, stid, samoosuđivanje, krivicu, depresiju...

Sve to dovodi do negativnih posljedica za mentalno i fizičko zdravlje te ozbiljno narušava svakodnevno funkcionisanje.

Osobe koje pate od ortoreksije boje se da izvan vlastitog doma neće moći "ispravno" jesti i izbjegava hranu koju su pripremili drugi.

Takođe, udaljavaju se od prijatelja i članova porodica koji ne dijele slične poglede na hranu, što dovodi do socijalne izolacije i osamljivanja.

Kod takvih lica moguće su nagle promjene raspoloženja i razvijanje depresije, ali i napadi panike ako se ne može konzumirati "ispravna" hrana - navode medicinski portali.

Posljedice ove bolesti često su - deficit esencijalnih nutrijenata i gladovanje, što dovodi do gubitka kilograma i neuhranjenosti.

Kod žena je moguća posljedica poremećaj menstrualnog ciklusa na nekoliko mjeseci.

(Erna H.)