Zakazana je i sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH za 16. januar na čijem je dnevnom redu i ta odluka ali i prateće odluke, kao i izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH.

Odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2025. godine ne može stupiti na snagu dok je ne usvoji Parlament FBiH.

I dok još uvijek nema zakazane sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH po zahtjevu parlamentaraca nakon odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM koju je iznenadno donijela Vlada FBiH, kako bi se čuo i glas parlamentaraca koji imaju određene zaključke, premijer FBiH Nermin Nikšić na ovosedmičnoj press konferenciji najavio je šta će Vlada sve uraditi u prvom kvartalu 2025. godine.

"Vlada je svjesna da postoje poslodavci koji će imati problema da ovo ispoštuju. Odlučili smo se na mjere – za mikro i mala preduzeća subvencije nakon usvajanja budžeta koji bi se uskoro trebao uputiti u proceduru, zatim set zakona, zakon o fiskalizaciji je u javnoj raspravi i uputit ćemo ga u parlamentarnu proceduru. U prvom kvartalu planiramo izmjene zakona o doprinosima, dohotku i minimalnoj plaći. Jedna od mjera je i inspekcijski nadzor radi spriječavanja rada nacrno, porezne utaje i drugih zloupotreba. Vlada je spremna razmotriti pitanje da donesemo uredbu za poslodavce koji dokažu da su povećali plaće i osloboditi ih plaćanja doprinosa", kazao je Nikšić.

No, gdje je puno obećanja, realizacija je upitna. I dok poslodavci od Vlade traže hitno rasterećenje poreza i doprinosa smanjujući ih na neku prihvatljivu stopu kako bi se povećanje minimalne plaće što lakše podnijelo, iz Vlade FBiH nisu spremni na brzu reakciju.

Umjesto dogovora sa poslodavcima, Vlada se odlučila donijeti mjeru koju su radnici i sindikati pozdravili, ali je pitanje do kada. Neminovno je da će povećanje minimalne plaće povećati druge cijene. Već je poskupio hljeb, a očekuje se poskupljenje i drugih proizvoda, usluga. Tamo gdje budu poslodavci mogli ostvariti profit za tim mjerama će i posegnuti.

No, Vlada je uz ovu mjeru poslodavcima poručila i da će biti pojačan inspekcijski nadzor. Kontrole su već počele. Na Facebook grupi Glas malih biznisa, nakon odluke Vlade, javljaju se poslodavci te analiziraju šta je sve Vlada mogla uraditi da je zaista htjela pomoći radnicima, olakšati i poslodavcima ali i napuniti budžet na drugi način.

Poslodavci poručuju da je Vlada napravila pogrešan red koraka. Umjesto da je završila fiskalnu reformu, a onda povećala minimalnu plaću, Vlada se odlučila ići obrnutim redoslijedom. Dalje, poslodavci pišu:

"Država treba urediti poslovanje nacrno (prodaja po trotoarima, mostovima, parkovima, nelegalna iznajmljivanja vozila, kuća, stanova, ilegalan prijevoz vozila, robe i ljudi bez adekvatnih vozila, licenci, registracija firme, uposlenih vozača, ilegalno izvođenje građevinskih radova, servisiranja itd.), što odnosi veliki dio prometa. Tek kada Vlada uredi ove segmente i pojača inspekcijski nadzor nad ilegalnim poslovanjem, mogu Nermin Nikšić i Vojin Mijatović (koji nikad dinara nisu uložili u neki biznis i tako barem pokušali sami sebi zaraditi neki dinar, a evo se voze u limuzinama i uz pratnje), izaći pa ružiti nas poslodavce, kao što to ovih dana rade, i pominju neke milijarde, koje mi kao sakrivamo. Ovako sve preko naših leđa, i još nas onaj dio radnika, koji nisu dana radili u realnom sektoru, nego su raznim vezama i vezicama sa političkim subjektima, došli do radnih mjesta od higijeničarki preko bezbjednjaka, vratara do administracije i uprava u javnim firmama, naziva kriminalcima i milionerima, jer u nama vide one poslodavce iz javnog sektora, koji su ovu državu svukli u ravan", navodi se u jednoj objavi.

Ekonomski analitičari čiji je posao da unaprijed vide efekte ove odluke nemaju dobre vijesti. Očekuju smanjenje broja zaposlenih, povećanje rada nacrno, povećanje inflacije, zahtjeve za rastom svih plaća shodno povećanju troškova života, odnosno posljedice koje će se dugoročno odraziti na ekonomiju FBiH koja je koliko toliko bila stabilna.

(NAP)