Od toga su, prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, 32 letjelice registrovane na fizička lica, odnosno građane.

U kvalitativnom smislu, ništa se bitno ne mijenja godinama – “čelične ptice” u vlasništvu građana uglavnom su vrijednosti kao bolji automobil.

Brojčano i dalje najbogatiju flotu imaju aero-klubovi (AK), kao što su AK “Prijedor”, AK “Bihać”, AK “Tuzla” i drugi.

Vlasnik jedne cesne je, dodaje se u registru, Tehnički remont Bratunac. Kao vlasnik jedne cesne navodi se i Vlada RS, s tim što je upitna sudbina te letjelice, pošto datum registracije datira još iz 2008. godine.

Vlada RS, odnosno institucije kao što su Helikopterski servis Republike Srpske i Republička uprava civilne zaštite, u svojoj floti ima i helikoptere.

Helikoptere, prema ovom registru, ima i MUP RS, kao i federalni MUP, koji, kako se navodi, ima helikopter Bell 206B.

Govoreći o letjelicama koje imaju građani, Omer Kulić, doktor nauka iz oblasti avijacije, kaže da su to uglavnom takozvane ultralight, male letjelice, vrijedne, u nekim slučajevima, 30.000-40.000 maraka.

“Uglavnom su polovne. Naša djeca žele da lete, ali, kako se onaj sistem promijenio i došla je demokratija, nemamo više ništa. Nekada smo školovali pilote, avio-mehaničare, imali sve kao i sve druge normalne zemlje, a sad ništa”, rekao je Kulić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Moramo, kaže, da školujemo i pilote, a što se tiče zrakoplovstva, pali smo na niske grane, te podsjeća da nemamo ni nacionalnu avio-kompaniju.

“To što imamo, sve skupa, to su stari krševi, koji imaju 40-50 i više godina. Svake godine se desi udes. Pogledajte te letjelice koje su se srušile, koliko su stare. To je cijena demokratije”, naveo je Kulić.

Bh. flota je u proteklim godinama brojčano rasla, ali ne naglo. Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH  iz 2020. godine, imali smo registrovanu 91 civilnu letjelicu.

Dvije godine prije toga, civilna flota obuhvatala je 87 zrakoplova, od čega ih je u vlasništvu građana bilo 29.

Ako odemo još dalje u prošlost, utvrdićemo da broj zaista raste. Recimo, 2013. godine u BiH je bilo registrovano 77 letjelica, od kojih je 20 aviona i jedan helikopter bio u privatnom vlasništvu. U proteklim godinama neke od letjelica su obrisane sa spiska, a druge su dodavane.

Po dostupnim informacijama, put do vlasništva nad avionom jednostavan je za one koji imaju dublji džep.

Nakon što pazarite letjelicu, urade se određeni pregledi u BiH i, naravno, stekne se dozvola da se njom vinete u visine.

Istina, nisu svi avioni na bh. nebu jeftini. Proteklih godina navođeno je da je najskuplji privatni avion registrovan u BiH plaćen nešto manje od 400.000 KM, a riječ o dvomotornoj letjelici registrovanoj u Tuzli.