“Istaknuli su nekoliko stvari koje im jako otežavaju rad. Problemi prelaze iz sektora komunikacija i transporta u Vijeću ministara i na entitetski nivo, ali i na druge institucije poput sektora sigurnosti, Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije. Unapređenje njihovog statusa na graničnim prijelazima, ali i boravku u EU, što je jedan od najvećih problema naših prijevoznika, ali i regionalno, je nešto što moramo razriješiti sa Evropskom unijom ili pojedinim članicama EU”, kazao je ministar Forto.

Dodao je da vozači kamiona i autobusa, tereta i ljudi, iz Bosne i Hercegovine, ali i neki u regiji, “su diskriminirani u odnosu na, na primjer, mašinovođe ili pilote, jer im se boravak u EU dok prolaze, dok voze robu do jednog odredišta u EU i nazad, računa kao da su boravili, kao da su tamo bili sa svojim porodicama i provodili vrijeme, a oni u suštini samo rade transport”.

“Odbijanje Evropske komisije da ih izuzme iz režima, standardnog viznog režima boravka u EU, otežava ovim prijevoznicima posao do mjere da će neki, ukoliko se nastavi zatezanje sa strane Brisela, morati zatvoriti biznis u BiH i otići u Evropsku uniju gdje će raditi, što bi imalo velike posljedice na privredu BiH”, naveo je Forto.

Dodao je da su razgovarali o širokom spektru tema, te da će nastaviti ulagati napore da sa Evropskom unijom pokušaju riješiti ovaj problem, od boravka 90 unutar 180 dana za naše vozače.

“Pokrenuo sam na Vijeću ministara BiH formiranje interresorne radne grupe unutar institucija Bosne i Hercegovine, koje će se baviti olakšicama u transportu. Ta odluka je u fazi pripreme za Vijeće ministara i nadam se da će i drugi ministar u Vijeću ministara to podržati. Također, regionalno smo pokrenuli inicijativu za olakšice u transportu, posebno pri prelasku granica. Na sljedećoj ministarskoj konferenciji koja će biti održana u Srbiji sredinom maja, zatražit ću da se posebno regionalno nastupi prema Evropskoj uniji, kako bi se riješio problem boravka vozača”, istaknuo je Forto.

Naveo je da njihov problem nije samo problem boravka, njihov problem je problem generalno sistema u BiH, digitalizacije koju oni zagovaraju i traže kako bi lakše poslovali, kako bi se mogli takmičiti sa puno većim tržištima koja imaju puno veći broj vozača poput Poljske i nekih drugih u Evropskoj uniji.

“Također, kao rezultat ovog sastanka u narednim danima ću imenovati savjetnika u kabinetu koji će se baviti samo olakšicama u transportu i koji će održavati sedmične sastanke sa prijevoznicima ove grupe prijevoznika, ali i drugih koji pokažu interes da sistemski rješavamo probleme prijevoznika u BiH”, zaključio je Forto.

Predstavnik Konzorcija Logistika Bosne i Hercegovine Velibor Peulić je izjavio da su željeli da dođu do ministra Edina Forte, dodajući da je Ministarstvo komunikacija i transporta njihova matica oko koje se okupljaju.

“Svi ovi problemi koje smo naveli su nama poznati, imali smo i ranije sastanke. Uspostavili smo regionalnu inicijativu sa ostalim kolegama iz zemalja CEFTA-e. Želimo da zajedničkim snagama riješimo pitanje koje se odnosi na primjenu pravila 90/180”, kazao je Peulić.

Naveo je da je “u tih 90 u 180 dana, to je direktan udar na krvotok privrede u BiH”.

“Naša je zadaća da takav udar amortizujemo, da sačuvamo radna mjesta ljudi koji su stali iza ove inicijative. To je prva interesna zajednica koja želi da pokaže šta znači logistika u BiH. Država koja ne bude imala svoj ‘krvotok’ suočit će se sa stranim dobavljačima, a to će direktno uticati na cijene. Ono što je za nas posebno ohrabrenje jeste da ćemo na sedmičnom nivou, već u ponedjeljak, imati sastanak sa ministrovim saradnicima i idemo na rješavanje svih otvorenih pitanja”, naveo je Peulić, te dodao da je njihov drugi zahtjev saradnja dvije entitetske vlade.

Kazao je da ljudi i firme iz Hercegovine prelaze u Crnu Goru, zato što im je bolji poslovni ambijent.

“Treći zahtjev se odnosi na rad Uprave za indirektno oporezivanje. Nije realno da čovjek 14 sati čeka da uđe u svoju zemlju s praznim vozilom. To je isto ako idete sa istoka, iz Republike Srbije, ili ako izlazite iz Unsko-sanskog kantona. To čekanje, nažalost, na godišnjem nivou nas košta 208 sati”, kazao je Peulić i dodao da je razgovarano i o digitalizaciji.

Po njegovim riječima, ovo je godina u EU kada se sva dokumenta digitalizuju i oni će, zajedno sa Ministarstvom, pokazati šta znači ušteda ako se ide u tom pravcu.

Naveo je da se također razgovaralo i o nekim preprekama “koje su birokrate u proteklih 20 godina stvorile”.