U obzir su uzete stope fertiliteta, mortaliteta i migracije, a procjene pokazuju da će samo nekoliko evropskih država tada imati više stanovnika nego danas.

Posebno zabrinjava predviđanje za Bosnu i Hercegovinu. Našoj zemlji se predviđa pad stanovništva od čak 56%, što predstavlja jedan od najvećih padova na cijeloj listi.

Hrvatska se također nalazi među demografski najugroženijim državama, sa predviđenim padom broja stanovnika od 44% do kraja stoljeća. Sličan gubitak predviđa se za susjednu Srbiju (-45%), dok Crna Gora gubi 38%.

Pad stanovništva očekuje se i u Sloveniji (-23%), Sjevernoj Makedoniji (-48%), Kosovu (-48%) i Albaniji, koja je sa -57% jedina "lošija" od BiH od zemalja iz okruženja.

Najveći pad predviđa se u istočnoj Europi, pri čemu Ukrajina gubi čak 61% stanovništva. Slijede Moldavija (-50%), Litva (-57%), Latvija (-50%), Poljska (-49%)...

Projektovano da će na kraju stoljeća populacija Luksemburga narasti za 10%, a Švedske i Velike Britanije za 7%. Rast stanovništva očekuje se i u Francuskoj (+3%) i Švicarskoj (+2%), dok bi u Republici Irskoj trebao ostati otprilike jednak današnjoj brojci.

Ovi podaci naglašavaju urgentnu potrebu za novim demografskim politikama, posebno u zemljama sa najvećim padom. Evropska unija i pojedine države članice sve više razmatraju mjere za poticanje rađanja, povratak iseljenika i kontrolisanu imigraciju.