Pokret, koordiniran putem web-stranice “Restored Israel”, odražava rastuću frustraciju zbog vladine vojne strategije i njezinog neuspjeha da osigura oslobađanje zarobljenika iz Gaze.

Samo u protekla 24 sata, kampanji se pridružilo više od 10.000 potpisnika. U subotu ujutro ukupan broj potpisa dosegao je 138.434, u odnosu na 128.114 u petak. Očekuje se da će broj nastaviti rasti.

Prema platformi, trenutno je dostupno 50 peticija za javno potpisivanje, uključujući 21 koju su pokrenuli bivši ili rezervni pripadnici izraelske vojske.

Unatoč protivljenju i upozorenjima premijera Benjamina Netanyahua, inicijativi se pridružuje aktivno i bivše vojno osoblje.

Netanyahu je ranije prijetio otpuštanjem vojnika koji govore protiv rata ili javno podržavaju peticije usmjerene na zaustavljanje sukoba.

Većinu potpisnika čine civili (127.255), a prema posljednjim podacima, potpisalo ju je i 11.179 vojnih lica.

Među civilnim potpisnicima je 73.599 izraelskih državljana, 1.500 roditelja aktivnih vojnika i 1.300 rođaka poginulih vojnika poginulih.

Kampanja je također privukla široku podršku u cijelom društvu, uključujući učitelje, akademike, liječnike, umjetnike, advokate i tehnološke stručnjake.

Među vojnim rezervistima i penzionerima, padobranci su najbrojniji potpisnici peticije s 2.151 potpisom, a slijedi ih 1.700 bivših pripadnika oklopnog bataljona, 1.600 pripadnika Vojnoobavještajne jedinice i 791 pripadnik specijalnih snaga.

Nekoliko istaknutih bivših vojnih čelnika također je potpisalo peticije, uključujući bivšeg premijera i načelnika Glavnog stožera Ehuda Baraka, bivšeg načelnika Glavnog stožera Dana Halutza, bivšeg šefa Južne komande Amrama Mitznua, bivšeg šefa Centralne komande Avija Mizrahija i bivšeg šefa vojne obavještajne službe Amosa Malku.

U petak su izraelski mediji javili da je vlada započela s poduzimanjem disciplinskih mjera protiv vojnih liječnika koji su potpisali peticije.

Ovaj potez uslijedio je nakon Netanyahuove nedavne tvrdnje da su potpisnici uključeni u neposlušnost uz podršku organizacija financiranih iz inozemstva s ciljem svrgavanja njegove vlade, koja je na vlasti od kraja 2022.

Izrael trenutno vjeruje da su 24 od 59 preostalih talaca u Gazi još živi. U isto vrijeme, više od 9.500 Palestinaca zatvoreno je u izraelskim zatvorima, s brojnim izvještajima o mučenju, izgladnjivanju i medicinskom zanemarivanju koji su doveli do više smrtnih slučajeva.

Početni sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika između Hamasa i Izraela, postignut uz posredovanje Egipta, Katara i SAD-a, započeo je 19. januara, a Izrael ga je prekršio sredinom marta.

Najmanje 51.157 Palestinaca ubijeno je u Gazi u brutalnom izraelskom napadu od oktobra 2023., od kojih su većina žene i djeca.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru prošle godine naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.