Ovdje nećete hapsiti – rekao je jedan od policijaca MUP-a RS-a trojici inspektora SIPA-e kada su došli uhapsiti Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu. I tako je i bilo. SIPA se povukla i samo s prozora gledala nedodirljivog čovjeka s potjernice u društvu policajaca, žandarmerije i specijalne antiterorističke jedinice. SIPA-in jedini odgovor bio je izvještaj Tužilaštvu i Sudu Bosne i Hercegovine. U izvršavanju službene dužnosti ispriječila se entitetska policijska tijela. Dakle, krivično djelo.

"Direktno ili posredno preko direktora Policije RS-a, načelnika neke policijske uprave ili komandanta Specijalne jedinice policije ili na neki drugi posredan način, onda je i ministar MUP-a RS-a u konkretnom slučaju saizvršilac krivičnog djela sprečavanja službenih lica SIPA-e u izvršenju njihove službene radnje privođenja osumnjičenog.

Zbog toga Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u takvom činjeničnom stanju ima osnov, ali i zakonsku obavezu, prema Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, da pokrene istragu i protiv ministra unutrašnjih poslova RS-a, kao i protiv svih ostalih lica koja su izvršila navedeno krivično djelo. To je slovo zakona, odnosno vladavina prava na djelu", istakao je stručnjak za ustavno pravo i bivši savjetnik Željke Cvijanović Milan Blagojević za FTV.

Ali zakon često i ostane samo na papiru. Dokle su sa djelima, pitali smo Državno tužilaštvo. Pa po hijerarhiji. Ima li sankcija za Sinišu Karana i Sinišu Kostreševića, koji su izdali naredbe, ali i policijske službenike koji su ih izvršili. Jer, entitetska nikako ne bi smjela zaustaviti rad državne agencije. 

"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti javnosti i medijima, davati informacije o eventualnim postupanjima i aktivnostima u predmetima u fazi prethodnog kaznenog postupka (faza prijave ili istrage)", odgovorili su iz Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo kao i obično štedi na riječima kada treba dati informacije o svom radu. S druge strane, kada je potrebna tajnost, poput naloga o privođenju koje treba provesti druga institucija, tu informaciju javno saopštavaju.

"Kada radite ovakve poslove - tajnost je jedan dobar saveznik u tom poslu. Kod nas teško može išta ostati tajna. Tu ima elemenata i oružane pobune, elemenata krivičnih dijela koja možemo okarakterisati kao sprečavanje službenih lica u obavljanju svojih poslova, kao prijetnje službenim licima", pojašnjava bivši ministar unutrašnjih poslova KS-a Nemin Pećanac.

Prijetnje službenim licima počele su odavno, još kada je Narodna skupština RS-a usvojila Dodikove neustavne zakone kojima se zabranjuje rad SIPA-e, VSTV-a, Tužilaštva i Suda BiH na području ovog entiteta. I kada je Dodik naredio Srbima da napuste ove institucije jer će, u suprotnom, snositi sankcije. Tada ga je poslušao Darko Ćulum i dao ostavku na mjesto direktora SIPA-e koja bi trebala da ga privede. Pa prešao u MUP RS-a, instituciju koja to ne dozvoljava.

"Rukovoditelji državne agencije moraju znati da će kad-tad neko pitati gdje je njihova odgovornost u svemu tome. Jer naše državne agencije, uključujući obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine, troše na državnom nivou oko 200 miliona KM godišnje. Građani s pravom očekuju da oni rade svoj posao u skladu sa zakonom”, poručuje Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine (ZNG).