Njemačko-francuski non-paper koji sada ima status radnog materijala u konačnici bi trebao biti predmetom rasprave i odlučivanja na Političkom i sigurnosnom vijeću Unije (PSC) a sadrži ocjenu kako je sadašnja kriza u BiH najteži izazov njezinu suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine. Također je navedena ocjena kako je ustavni poredak BiH izložen izravnom napadu iz Republike Srpske nakon što je predsjednik tog entiteta Dodik prvostupanjski osuđen na zatvorsku kaznu zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika za BiH.

Pobrojani su svi zakoni i odluke koje je parlament RS donio od februara ove godine kada je presuda izrečena i kojima se pokušalo osporiti ovlasti Bosne i Hercegovine kao države uz podsjećanje kako su i EU i njene članice jasno i nedvojbeno osudile takve postupke, posebno stoga što su oni u direktnoj suprotnosti s nastojanjima da se BiH približi članstvu u EU.

Njemačka i Francuska su na stajalištu kako je za rješavanje sadašnje krize u BiH ključno kako će reagirati vlasti i političari u samoj zemlji uz konstataciju kako vanjski utjecaj treba ostati “ograničen” no ističu kako cilj EU mora ostati očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne države BiH.

Neposrednim ciljem vide ukidanje neustavnih zakona u RS-u i povlačenje nacrta novog ustava tog entiteta što je također potaknuo Dodik. Navode kako se moraju istražiti “sve mogućnosti” za ostvarenje ovog cilja, a trajnim rješenjem krize definiraju “potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU”.

Kako bi se do tog cilja došlo predlažu de facto zamrzavanje finansijske podrške projektima u RS-u, uključujući sredstva iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

Predlažu i strožiju politiku sankcija pa pozivaju države da, ukoliko o tome nema suglasnosti na nivou Unije, pojedinačno posegnu za “privremenim i reverzibilnim restriktivnim mjerama” kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju odgovornih za krizu dok bi se komunikacija s opozicijom i civilnim društvom u RS-u pojačala.

“Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS trebali bi se obustaviti”, stoji u non-paperu.

Iako je trebao ostati tajnom, sadržaj ovog dokumenta procurio je u javnost a o njemu je ove sedmice vođena rasprava na Vijeću za nacionalnu sigurnost Srbije. Čelnik tog tijela i prvi čovjek vojske Srbije general Milan Mojsilović kazao je kako ih je Aleksandar Vučić izvijestio o sadržaju non-papera uz konstataciju kako to “otežava poziciju RS”.

Aleksadra Pandurević, jedna od čelnica opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ocijenila je kako je ovo dokaz da Dodik vodi RS u propast dok se pokušava održati na vlasti.

“To je rezultat Dodikove politike guranja prsta u oko. Vozi sa sobom u ambis čitavu zemlju i narod. Nažalost, narod će platiti, a ne oni”, napisala je Pandurević na društvenoj mreži X.

Sam Dodik nije komentirao non-paper, no ponavljajuće tvrdi kako za krizu u BiH nije kriv on nego visoki predstavnik Christian Schmidt, a uporno poziva na pregovore koje bošnjačke političke stranke odbijaju sve dok je u statusu bjegunca od pravosuđa, nakon što mu je Sud BiH u martu odredio pritvor i za njim raspisao potjernicu.