Ogromna količina jeftinog meda koji se uvozi u Bosnu i Hercegovinu ozbiljno ugrožava opstanak domaćih pčelara, upozorava predsjednik Saveza udruženja pčelara RS-a, Darko Marković. On ističe da cijena kvalitetnog domaćeg meda u maloprodaji iznosi između 20 i 25 KM, dok se uvezeni med na tržištu nudi po prosječnoj cijeni od samo 7,5 KM.

Marković navodi da se po toj cijeni na globalnom tržištu može nabaviti samo med najlošijeg kvaliteta, te poziva građane da obrate pažnju pri kupovini:

“Ako uzmemo u obzir podatke da je za tri mjeseca ove godine iz BiH izvezeno 847 kilograma meda, a uvezen 149.731 kilogram, možemo vidjeti da postoji veliki pritisak uvezenog jeftinog meda na lokalno tržište u BiH, što direktno ugrožava domaće pčelare koji ne mogu da se bore sa tako niskim cijenama.”

Pozitivna strana, prema njegovim riječima, jeste činjenica da je cijena domaćeg meda za izvoz ostala visoka, što potvrđuje da naši pčelari uspijevaju održati kvalitet svojih proizvoda. “To pokazuje da su naši pčelari uspjeli da održe status vrhunskog kvaliteta meda. Ideja je da se organizuju različite aktivnosti kako bi se građani edukovali o tome šta je med, kako nastaje i koliko je bitno da se u ishrani koristi kvalitetan, lokalno proizveden med”, rekao je Marković.

Posebno upozorava na problem sofisticiranih falsifikata koji prolaze postojeće laboratorijske analize, što dodatno otežava situaciju na tržištu. “Prodaja falsifikovanog meda donosi veliku zaradu, jer je njegova cijena tri do pet puta manja od stvarne proizvodne cijene meda, a prolazi sve aktuelne analize zahvaljujući novoosvojenim vještinama profesionalnih falsifikatora”, objašnjava on.

Marković također iznosi sumnje da se svjesno opstruiraju pokušaji da se uvede ozbiljna kontrola kvaliteta. Kao primjer navodi slučaj iz Srbije, gdje je laboratorija “Analab” razvila metodu za utvrđivanje autentičnosti meda, ali je ubrzo nakon zaustavljanja 100 tona falsifikovanog meda njen rad onemogućen, a oprema ukradena. “Laboratorija je bila akreditovana i mogla je da utvrdi porijeklo šećera u medu, da li je iz nektara biljaka ili je iz šećerne repe i trske. Kada su kontrole počele, odmah je na granici zaustavljen uvoz 100 tona meda, jer se ispostavilo da je falsifikovan”, istakao je Marković.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, tokom prvog tromjesečja ove godine izvezeno je svega 847 kilograma domaćeg meda, dok je uvoz dostigao čak 149.731 kilogram.