Evropsko vijeće je 21. marta 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se ispune potrebni koraci. Jedan od tih koraka uključuje „napredak u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama“.

"Današnji iskorak ima poseban značaj jer dolazi u vremenima kada je Bosna i Hercegovina uronila u duboku političku krizu koja je, nažalost, gotovo u potpunosti zaustavila napredak u evropskim integracijama.

Pregovori o ovom Sporazumu iziskivali su prvo angažman na političkom nivou za njihovo započinjanje; Drugo, zahtijevali su od pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine (u sastavu od dvanaest članova ispred devet različitih institucija sa svih nivoa vlasti) da prevaziđu neslaganja i postignu konsenzus o kompromisnim rješenjima tokom detaljnih pregovora s Komisijom; I treće, konačnici, zahtijevali su od Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine da odobre ishode pregovora i daju zeleno svjetlo za potpisivanje Sporazuma, i to u politički izazovnim vremenima.

Upravo je to još jedna potvrda da Bosna i Hercegovina, uprkos svim svojim kompleksnostima, ima kapacitete za iskorake naprijed onda kada za to postoji dovoljno političke volje", naveo je Soreca.

On je dodao kako se nada da ćemo svjedočiti istoj takvoj političkoj volji i za nekolicinu preostalih koraka koje Bosna i Hercegovina treba da preduzme prije organizovanja prve Međuvladine konferencije.

Iako nije precizirao, Soreca je mislio na nekoliko obaveza među kojima su i dva zakona, koje je EU stavila pred BiH. Riječ je o usvajanju budžeta institucija BiH za 2025. godinu, imenovanje glavnog pregovarača sa EU, te usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH.

Kada je riječ o Zakonu o VSTV-u, on nije usvojen na prošloj sjednici Doma naroda PS BiH 5. juna kada je protiv glasalo osam delegata. Zakon je predložilo Vijeće ministara BiH.

Kada je riječ o Zakonu o Sudu BiH, Vijeće ministara BiH ga nije nikada ni razmatralo, a onda su se u parlamentarnoj proceduri pojavila dva nova prijedloga. U Predstavničkom domu PS BiH zastupnik Predrag Kojović (NS) je dao svoj prijedlog, a u Domu naroda PS BiH delegatkinja Marina Pendeš (HDZ).

Kada je riječ o oba ova prijedloga, OSCE ali i Sud BiH su dali komentare u kojima je sugerisano vraćanje dvije nadležnosti koje imaju u aktuelnom Zakonu o sudu BiH.

Ministar pravde Bih Davor Bunoza (HDZ) kazao je jučer za BHRT da bi podržao oba zakona koja su u proceduri, ali da ne vjeruje da će BiH ispuniti obaveze koje je EU stavila pred nju.

Posebno je izrazio nezadovoljstvo što nije usvojen Zakon o VSTV-u u Domu naroda PS BiH.

Kada je riječ o komentarima OSCE-a i Suda BiH o izbačenim nadležnostima Bunoza je kazao da i do sada Sud nije postuapo po tim nadležnostima, a da je sve obuhvaćeno Krivičnim zakonom BiH kao i revidiranom Strategijom za ratne zločine.

Na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH je i Kojovićev prijedlog Zakona o Sudu, a sve i da bude usvojen za sada nema većine koja će ga podržati u Domu naroda PS BiH.

Inače, sjednica ovog doma koja je prekinuta 5. juna, trebala se nastaviti ove sedmice, ali delegati još uvijek nisu dobilo obavijest o terminu nastavka.