Izvoz je povećan za 5,42 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a povećan je i uvoz za 4,5 posto. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM. 

Ovi su podaci izneseni danas na press konferenciji predstavnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. 

- Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca.

S druge strane, uvoz u BiH je također porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima.

Također, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina - kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

Najznačajniji trgovinski partner BiH ostaje Evropska unija s više od 66 posto ukupnog izvoza i gotovo 68 posto ukupnog uvoza.

- Trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama - rekao je Ćeranić.

Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad na takozvana treća tržišta. Pad izvoza je ostvaren u Kinu dok je u Tursku i SAD povećan. 

Evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.

- Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od dvije milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa - istakla je Belma Alihodžić iz VTKBiH na press konferenciji. 

Ogroman je vanjskotrgovinski deficit i u razmjeni pića i alkohola i on za pola godine iznosi 228 miliona KM.

- Taj deficit čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda - dodala je Alihodžić.

Ona je istakla da su mašine, aparati i uređaji ostvarili ukupan izvoz od 2,2 milijarde KM, što je povećanje od 112 miliona KM, te da većinu ovog izvoza čini elektroindustrija, dok je vrijednost uvoza 3,7 milijarde KM.

- Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz je iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM.

Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrija, te je u prvom polugodištu izvoz povećan za 73,5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti - rekla je Alihodžić. 

S druge strane, negativni trendovi zabilježeni su u insustriji tekstila, kože i obuće gdje je ostvaren izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM.

- Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je isti, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590,5 miliona KM - istaknuto je.

U narednim mjesecima, kako je rečeno na press konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada.

- S druge strane, rast plaća, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu.

Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću, posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoindustrije, IT i tako dalje. Također, šansa je u diverzifikaciji tržišta , odnosno povećan izvoz na takozvana treća tržišta - istakli su iz VTKBiH.