Nedavno je naš portal pisao o problemu s kojim se susreću privatni operateri poštanskog saobraćaja, a iza svega stoji, kako navode iz Udruženja privatnih poštanskih operatera BiH (UPPO), Agencija za poštanski saobraćaj BiH.

Naime, sporno je neusvajanje novih Općih uslova za obavljanje poštanskih usluga koji bi omogućili prijeko potrebne reforme poštanskog saobraćaja u našoj zemlji. Po riječima predstavnika UPPO-a, ovaj dokument godinama skuplja prašinu u fiokama stručnih službi Agencije, a krivca za to vide u jednom od tri člana Vijeća Agencije koji je bivši uposlenik JP Pošta BiH. Iz Udruženja smatraju da pomenuti član Vijeća svjesno opstruira donošnje novih Općih uslova štiteći tako interese javnih operatera i u isto vrijeme diskriminira napredak ove oblasti.

Zbog svega navedenog, 24.11.2025. godine  kontaktirali smo Agenciju za poštanski saobraćaj i poslali sljedeća pitanja:

Prošle godine Agencija je uradila istraživanje „Mjerenje kvaliteta univerzalne poštanske usluge u Bosni i Hercegovini“, pa nas zanima koje je konkretno korake poduzela na osnovu rezultata istraživanja?

U dijelu istraživanja anketirani građani, njih više od 72 posto, su izrazili želju za korištenjem usluge paketomat. Da li je Agencija po tom pitanju poduzela konkretne korake, donijela propise koji će omogućiti širenje mreže paketomata u cijeloj zemlji?

Agencija je 2022. godine uradila dopunu Općih uslova za obavljanje poštanskih usluga u kojoj stoji da se „preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim prostorijama operatera poštanskog prometa“. Možete li nam objasniti zbog čega je urađena ova dopuna i na koji je način unaprijedila poštanski saobraćaj u našoj zemlji?

Da li je tačna informacija da Agencija vrši blokadu usvajanja novih Općih uvjeta za obavljanje poštanskih usluga u kojima se, između ostalog, paketomati predviđaju kao samouslužno sredstvo? Postoji li konkretan razlog za ne usvajanje novih Općih uvjeta?

Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine bi po Zakonu o poštama BiH trebala biti, između ostalog, nezavisna institucija, odnosno bez uticaja na njen rad bilo kojeg poštanskog operatera. Prema informacijama koje imamo, član Vijeća Armin Karahmet je uposlenik BH Pošta? Nije li ovdje riječ o sukobu interesa?

Nažalost, ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor, što sugeriše da su tvrdnje Udruženja utemeljene i da Agencija koja bi trebala obavljati regulatorne djelatnosti u oblasti poštanskog prometa, kao nezavisna i neprofitna institucija, ipak to ne čini. Ovakvo postupanje regulatornog tijela nameće pitanja da li građani uopšte imaju prava na slobodan izbor pružaoca usluga i ravnopravan pristup tržištu.

Podsjećamo da je Agencija prije tri godine uradila dopunu Općih uslova za obavljanje poštanskih usluga u kojoj stoji da se „preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim prostorijama operatera poštanskog prometa“, čime je direktno privatnim poštanskim operaterima onemogućila postavljanje paketomata, samouslužnih stanica koje omogućavaju građanima da preuzmu ili pošalju pošiljku bez čekanja i ograničenja radnog vremena. 

Što je još veći apsurd, navedena dopuna je donesena bez saglasnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH, a ovih dana upravo na osnovu te dopune Agencija, prema tvrdnjama iz UPPO-a, šalje naloge entitetskim inspektoratima sa zahtjevom za izricanjem zabrane rada i prijetnjama oduzimanjem licenci privatnim poštanskim operaterima.

Iz tog razloga kontaktirali smo i pomenuto ministarstvo, te smo im 28.11.2025. godine poslali dopis sa sljedećim pitanjima:

Agencija za poštanski promet BiH je 2022. godine uradila dopunu Općih uslova za obavljanje poštanskih usluga u kojoj stoji da se „preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim prostorijama operatera poštanskog prometa“. Na pomenutu dopunu Ministarstvo komunikacija nikada nije dalo saglasnost. Kako je ipak moguće da se Agencija ponaša kao da je dopuna pravosnažna?

Ako Ministarstvo nije dalo saglasnost na pomenutu dopunu, po kojoj osnovi Agencija zahtijeva od entiteskih inspektorata da privatnim poštanskim operaterima zabrani rad pozivajući su upravno na spornu odluku?

Da li je Ministarstvo upoznato da se ovom dopunom Općih uslova privatnim poštanskim operaterima brani postavljanje paketomata na različitim lokacijama? Smatrate li da se na taj način koči modernizacija poštanskog saobraćaja u BiH?

Zašto je ta izmjena Općih uslova, koja je i jedina donesena za 15 godina važenja istih, uopšte i donesena, odnosno s kojim ciljem.? Za cijeli taj period nije bilo nikakvih inovacija na polju poštanskih usluga koje je trebalo staviti u zakonski okvir, a sad je nužno izmjenom spriječiti korisnike usluga privatnih operatera da predaju/preuzmu svoju pošiljku kad i gdje njima odgovara?

Umjesto odgovora, iz Ministarstva su nam poslali najavu konferencije o umjetnoj inteligenciji u njihovoj organizaciji, što se može lako protumačiti kao nezainteresovanost nadležnog minstarstva za aktuelni problem.

Na ovaj način, privatni sektor, koji ulaže u razvoj kadrova i tehnologiju, suočava se sa birokratskim zidom i prijetnjama, dok javni operateri gomilaju milionske gubitke bez konsekvenci, što u konačnici ima za posljedicu da građani BiH plaćaju cijenu privilegija pojedinaca i institucionalne neodgovornosti.

Uprkos indiferentnosti nadležnih kojima u opisu posla, između ostalog, stoji da trebaju raditi za dobrobit građana, iz Udruženja privatnih poštanskih operatera poručuju da neće odustati od traženja pravde, te da napredak i modernizacija ne smiju ostati talac ličnih interesa i monopolističkih pritisaka.