Prisustvovali ste još jednoj dženazi u Potočarima. Uoči dženaze održana je komemoracija u Fabrici akumulatora odakle su brojni svjetski lideri poslali snažne poruke, ali sve to ne umanjuje bol žrtava? Kakve su bile poruke?

To su poruke koje smo slušali godinama unazad, nisam čuo ništa novo. Ove godine je kulminacija jer se radi o 30. godišnjici. Uvijek smo ukazivali na segment života ovdje nakon 11. jula. Međunarodni zvaničnici kažu da oni koj se vraćaju ovdje moraju imati elelemtarna ljudska prava i bolji život. Želim vjerovati da nas neće zaboraviti, ali su Potočari već prazni.

U obraćanju tokom komemoracije brojni zvaničnici su naglasili odgovornost Evrope, ali i svijeta što nije spriječio genocid u Srebrenici. Žrtve se ne mogu vratiti, ali koliko je važno da se sve glasnije govori o odgovornosti i propustima međunarodne zajednice u smislu da se nikada i nikome ne ponovi ništa slično?

Apsolutno je važno, posebno nakon donošenja Rezolucije o genocidu čime je svijet pokušao na neki način reparirati ono što se desilo. MVP Nizozemske je nedvosmisleno kazao da je i njegova zemlja snosi odgovornost. Možemo reći da je donošenje Rezolucije pomoglo našoj borbi za istinu i pravdu. Sve više civilizovanog svijeta imamo na našoj strani, a Srbija i RS su sve izolovanije. U potpunosti je jasno da nismo sami, to je ono što je ohrabrujuće u borbi koja još nije završena.

Kažete da je Rezolucija pravi put, a ono što nedostaje jeste obrazovna nota. Koliko je važno da se genocid uvrsti u nastavne planove kako bi se o istini podučavalo u obrazovnim institucijama?

Neke zemlje ozbiljno razmišljaju o tome, poput Njemačke. Ozbiljno se razmatra uvođenje izučavanja genocida u Srebrenici u nastavne planove. Mislim da će u narednom periodu većina zemalja, onoliko koliko mi budemo radili na tome, trebala to razmotriti.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, gostujući u našem specijelnom programu danas, rekao je kako još nisu uspjeli u tome da se prihvate odluke Ustavnog suda BiH da obrazovni sistem i narativi koji se koriste u nastavi u RS moraju promijeniti u smislu da se počinioci genocida više ne tretiraju kao heroji. Ali je optimističan da će se i to promijeniti, vjerujete li vi da hoće?

Vjerujem. Kao što sam rekao, sve više demokratskog i civilizovanog svijet je na strani pravde. Srpski političari pobijaju nešto što je nepobitno. Oni guraju vlastiti narod u izolaciju. Njima vrijeme ne ide u prilog jer će to morati uraditi prije ili kasnije.

Ove godine ukopano je sedam žrtava genocida, posmrtni ostaci su nekompletni, a godinama već nema pomaka u pronalascima masovnih grobnica. Zašto se šuti o tome?

Nažalost, 30 godina je jedna velika vremenska distanca u kojoj smo mogli riješti elementarne stvari kad je riječ o prošlosti i ubijenim u ratu. Traži se preko 7.000 ubijenih svih nacionalnosti, većinom Bošnjak, samo 1.000 je Srebreničana, i to je za mene civilizacijski poraz jer kad se već ne možemo dogovoriti politički, mogli smo se dogovoriti barem da jedni drugima kažemo gdje su kosti najmilijih.