U razgovoru za Fenu Karamehić – Abazović je kazala da je Evropska unija jasno porukom pokazala da neće tolerisati opstrukcije i kašnjenja, ali poruke usmjerene prema građanima BiH nisu konstruktivne jer oni nisu svi građani odgovorni za politike koje blokiraju procese.

"Krivica stoji na Vijeću ministara, naravno, i na najodgovornijoj osobi Vijeća ministara, ne apsolvirajući i ostale nas od krivice", rekla je Karamehić – Abazović.

Kako navodi, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u više navrata zahtijevala da se proces koji je vezan za plan rasta, odnosno proces izrade i slanja i predaje reformske agende okonča na mnogo brži i mnogo efikasniji način.

Zbog cjelokupne političke situacije u Bosni i Hercegovini i blokade iz određenih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a kasnije i zbog blokade od strane SNSD-a, to kašnjenje je na kraju koštalo građane Bosne i Hercegovine preko 200 miliona konvertibilnih maraka.

"To je jasna poruka Evropske unije da neće tolerirati bilo kakvu vrstu opstrukcija ili bilo kakvu vrstu kašnjenja. S razlikom da nisam sigurna da je poruka upućena na najbolju adresu", kazala je.

Naglašava da poruke usmjerene prema građanima BiH nisu konstruktivne jer oni nisu odgovorni za politike koje blokiraju procese i to nije najkonstruktivniji način rješavanja tog problema.

Navodi da bi usmjerene poruke, odnosno poruke koje utječu na glasače onih koji su vršili opstrukcije, bile mnogo korisnije i za Bosnu i Hercegovinu i za njene građane.

"Nama preostaje otprilike 1,9 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 1,8 milijardi konvertibilnih maraka iz ukupnog nivoa tih sredstava. Ja bih voljela da, za razliku od IPA fondova koje Bosna i Hercegovina u prošlosti nije koristila na najbolji način, tih skoro dvije milijarde konvertibilnih maraka iskoristimo u potpunosti i da budu iskorištene za razvojne projekte", rekla je Karamehić-Abazović.

Karamehić – Abazović navodi da će pokretanje ekonomije BiH prije svega donijeti ono što se popularno naziva energetska tranzicija, a koja ne podrazumijeva samo nešto apstraktno, već će imati direktne koristi za građane kroz nova zapošljavanja u obnovljivim energijama i kroz smanjenje zagađenja.

"Mislim da je to jedna od ključnih stvari za budućnost Bosne i Hercegovine i mislim da će to biti stvar koja će se reflektirati i na prosječna primanja građana u Bosni i Hercegovini, na kvalitet i na infrastrukturu, na život građana Bosne i Hercegovine u budućnosti i njihovo zdravlje", zaključila je.

Ova odluka znači da će Bosna i Hercegovina u okviru Regionalnog garantnog fonda (RGF) sada raspolagati sa 976,6 miliona eura, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi eura.

U zvaničnom pismu upućenom 17. jula predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, evropska komesarka za proširenje Marta Kos podsjetila je da je Komisija još 18. juna upozorila na obavezu dostavljanja Reformske agende najkasnije do samita lidera Zapadnog Balkana održanog 1. jula u Skoplju.

U skladu s regulativom Regionalnog garantnog fonda, Komisija insistira na jednakom tretmanu svih korisnika i na kredibilnom planiranju implementacije reformi.

Na kraju pisma, Kos je pozvala bh. vlasti da bez daljih odgađanja dostave konačnu verziju Reformske agende, kako bi Komisija, uz mišljenje država članica EU, mogla pristupiti njenoj ocjeni i eventualnom odobrenju.

Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra 2025. godine, najavila je dodatno umanjenje sredstava za još 10 posto.