Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inostranstvu. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak, rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova.

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.

Autori iz različitih naučnih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.

"Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki, od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva", upozorio je akademik Mirko Pejanović.

"Demografske promjene nisu samo statistički podaci, one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu", istakao je Adnan Efendić.

Efendić ukazuje na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te navodi da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori poput nezaposlenosti i niskih plata glavni okidači odlaska mladih. Dok pitanje ostanka u zemlji više nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sistemsko.

"Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne",kazao je Efendić.

Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. godine taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina.

Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4 procenata. Upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, da bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom.

Ističu važnost obrazovnog sistema i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje. Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku, te poziva na integrisane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim porodicama.

Promocija je okupila predstavnike akademske zajednice, a svi prisutni su se složili u ocjeni da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH, saopćila je ANUBiH.