Iako je Ustavni sud BiH rekao da su izjave u medijima pojedinih političara djelomično povrijedile pravo na pravično suđenje Solaka i Novalića, u odluci je rečeno i da to nije razlog za ponavljanje suđenja.

Samim tim, otvoren je pravni put za aplikaciju Evropskom sudu za ljudska prava, što su pravni timovi Novalića i Solaka iskoristili, a sud u Strazburu njihovu apelaciju prihvatio.

Treba istaći i da je pravni tim bivšeg premijera FBiH u svojoj apelaciji naveo da je on proglašen krivim za djelo koje u vrijeme kada je počinjeno nije predstavljalo krivično djelo.

Sada slijedi proces dostavljanja argumenata i dokaza, a sam Evropski sud za ljudska prava je i Bosni i Hercegovini (odnosno Vijeću ministara BiH), kao tuženoj strani, i aplikantima, odnosno Solaku i Novaliću, dostavio tri pitanja.

- Da li su podnosioci zahtjeva imali pošteno suđenje u postupku odlučivanja o krivičnim prijavama protiv njih, u skladu sa članom 6. stavovima 1. i 3. Konvencije? Da li se podnosioci zahtjeva i dalje mogu smatrati žrtvama povrede principa pretpostavke nevinosti, zagarantovanog članom 6. stav 2. Konvencije, s obzirom na nalaze Ustavnog suda u odluci od 14. novembra 2024. godine? Ako mogu, da li je došlo do povrede ove odredbe Konvencije? Da li je djelo za koje je drugi podnosilac zahtjeva osuđen predstavljalo krivično djelo prema domaćem zakonodavstvu u vrijeme kada je počinjeno, kako je predviđeno članom 7. Konvencije? - glase pitanja na koja će odgovoriti aplikanti i tužena strana.

Vrijedi istaći da obje strane imaju ograničen vremenski rok za dostavljanje odgovora i drugih argumenata, te da će odluka biti donesena u narednom periodu.

Međutim, ne očekuje se da će odluka biti donesena u narednih nekoliko mjeseci, jer je ovaj slučaj tek na početku, barem pred Evropskim sudom za ljudska prava.