Kešo u svom dopisu Bunozi navodi da je dobio zabrinjavajuće informacije da su u mandatu direktora Perkovića u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera BiH zabilježeni vrlo ozbiljni problemi u upravljanju tom institucijom, koji su rezultirali narušenim međuetničkim odnosima, narušenom radnom atmosferom i napuštanjem službe od strane više zaposlenika.

Problemi su sljedećeg karaktera:

1. Mobing i etnička diskriminacija

Više službenika iz reda bošnjačkog naroda iznijelo je ozbiljne pritužbe na kontinuirani mobing i diskriminaciju od strane rukovodećeg kadra i oficira koji su, prema navodima, bliski direktoru Siniši Perkoviću i dolaze iz iste etničke strukture. Oblici mobinga uključivali su:
- Degradaciju u rasporedu poslova bez ikakvog obrazloženja
- lsključivanje iz stručnih timova i komunikacije
- lgnorisanje zahtjeva za profesionalni razvoj
- Verbalne pritiske i uvrede
- Premještanje s pozicija na kojima su prethodno uspješno obavljali poslove

2. Disciplinske mjere kao sredstvo pritiska

Tokom perioda primijetan je porast disciplinskih postupaka koji su u najvećem broju slučajeva pokrenuti protiv službenika koji su pripadnici bošnjačkog naroda. Mjere su često bile izricane bez jasnih i transparentnih kriterija. Postoji osnovana sumnja da su disciplinske mjere korištene kao sredstvo zastrašivanja i eliminacije kadrova koji nisu etnički prihvatljivi upravi Zavoda, konkretno direktoru Siniši Perkoviću.

3. Napuštanje službe pod pritiskom

Više uposlenika, većinom Bošnjaka, u mandatu direktora Perkovića napustilo je službu jer su trpjeli kontinuirani pritisak, profesionalno omalovažavanje i sistematsko zanemarivanje. lskazi ukazuju na to da je postojala atmosfera straha i nepovjerenja, bez mogućnosti ostvarivanja zaštite unutar institucije.

4. Povreda osnovnih načela jednakosti i profesionalizma

Naprijed navedeni postupci direktora Siniše Perkovića i njegovih najbližih saradnika mogli bi predstavljati primjere vrlo ozbiljnog narušavanja principa zakonitosti, profesionalnosti, institucionalne nepristranosti i ravnopravne zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda, što je u suprotnosti sa Ustavom, zakonima i internim pravilnicima Zavoda utemeljenim na načelima jednakosti odnosno ravnopravnosti i nediskriminacije svakoga čovjeka", navodi se u pismu.

Kešo ističe da je nakon ovakcih navoda neophodno hitno pokretanje nezavisne istrage od strane Ministarstva pravde BiH, Ureda za žalbe i predstavke, istrage kojom bi se ispitala i utvrdila tačnost navoda o odgovornosti direktora Perkovića i drugih odgovornih osoba za moguće zloupotrebe službenog položaja prvenstveno u smislu mobinga na bazi etničke diskriminacije zaposlenika Zavoda.

"Od Vas kao ministra pravde očekujem da na adekvatan način osigurate i zaštitu za sve zaposlene koji su prijavili ili namjeravaju prijaviti nepravilnosti i nezakonitosti", zaključuje Kešo.

Kada je riječ o nacionalnoj strukturi, prema podacima koje je dostavio direktor Perković u odgovoru na zastupničko pitanje Jasmina Emrića, krajem decembra 2024. godine od 283 zaposlena (na neodređeno, određeno, ugovori o djelu) bilo je 118 Srba, 97 Bošnjaka, 45 Hrvata, 2 Ostala i 22 osobe koje se nacionalno ne izjašnjavaju.

Prema ovim podacima 45 Bošnjaka je manje zaposleno u Zavodu nego što im pripada po Ustavu BiH i zakonu.

Upravo je nacionalni debalans Bošnjaka u institucijama BiH bio tema hitne sjednice Predstavničkog doma PS BiH ove sedmice. U više državnih institucija značajno su oštećeni Bošnjaci, a posebno kada je riječ o njihovom broju ali i rukovodećim pozicijama.

Mandat direktora Perkovića ističe za godinu dana.

Perković je ranije bio direktor Službe za zajedničke poslove gdje je također primarno zapošljavao zaposlenike iz reda srpskog naroda.