Umjesto toga, taj kontroverzni nacionalista, koji negira genocid, priredio je izazov institucijama koje ga pokušavaju svrgnuti, upitavši ih: Šta ako odbijem?"

Bosna bi uskoro mogla saznati odgovor, piše Christian Edwards za CNN.

Dodik, ključni balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, u bosanskoj je politici prisutan još od 2006. godine, neprestano narušavajući krhki sistem zemlje sastavljene od više etničkih grupa, prenosi NAP.

Ta je država nastala 1995. godine Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio nasilje koje se proširilo bivšom Jugoslavijom tokom njenog raspada 1990-ih, potaknuto mahnitim nastojanjima tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori "veliku Srbiju".

Iako je Dayton zaustavio rat u Bosni, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkoj osnovi. Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta: Federacije, u kojoj vlast dijele Bošnjaci (bosanski muslimani) i Hrvati, te Republike srpske s većinskim srpskim stanovništvom.

Iznad njih nalazi se slabašna centralna vlada i međunarodni "visoki predstavnik", kojem su date široke ovlasti da provodi mirovni sporazum i održava mir.

Dodik, koji godinama prijeti otcjepljenjem Republike srpske i "ujedinjenjem" sa Srbijom, osuđen je u februaru zbog nepoštivanja naloga sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Prošle sedmice, žalbeni sud potvrdio je njegovu jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti.

Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, bosanska izborna komisija u srijedu je odlučila primijeniti zakon prema kojem se dužnosnik automatski razrješuje dužnosti ako je osuđen na više od šest mjeseci zatvora.

Nakon dvije decenije otvorenog osporavanja institucija na državnom nivou, ohrabren saveznicima s autoritarnim tendencijama i izostankom odlučnijeg odgovora Evropske unije, mnoge je u Bosni iznenadila brzina kojom su vlasti provele sudsku odluku.

- Od 2006. godine, Dodik je dao sve od sebe da oslabi institucije Bosne i da iznutra isprazni državu - izjavila je za CNN Arminka Helić, koja je pobjegla od ratova 1990-ih, a danas sjedi u britanskom Domu lordova.

- Ne mislim da je očekivao, nakon svih svojih prijetnji i buke koju je stvarao, da će se iko usuditi dovesti u pitanje njegov položaj. Pitanje sada glasi hoće li se Dodik povući mirno ili će pružiti otpor - kaže Helić.

Za sada, čini se da je potonje vjerovatnije. Dodik je zaprijetio da će spriječiti održavanje novih izbora - ako bude potrebno, i silom - te je zatražio podršku svojih saveznika u Beogradu, Moskvi i Budimpešti.

- Predaja nije opcija - poručio je Dodik.

Moskva, koja se već dugo oslanja na Dodika da izaziva nestabilnost na Balkanu, upozorila je da bi se regija mogla "oteti kontroli". Njena ambasada u Bosni upozorila je da zemlja čini "historijsku grešku".

"Je li zaboravljena njena reputacija kao ‘bureta baruta Evrope’…?", upitali su.

Približavanje Trumpu

Kada je Dodik prvi put došao na vlast, zapadne diplomate bile su oduševljene. Nakon krvoprolića 1990-ih, činilo se da najavljuje eru stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio "dašak svježeg zraka".

No, od tada se Dodik preoblikovao u nepokajanog nacionalistu, negirajući genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine - najzloglasnijem masakru u ratu - te se često sastajao s Putinom u Moskvi.

Godinama je Dodik bjesnio protiv struktura Daytonskog sporazuma, otežavajući rad bosanskih institucija unutar svog entiteta i prijeteći, u konačnici, otcjepljenjem Republike srpske od ostatka zemlje.

Od Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika i bivšeg njemačkog ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, Dodik je napravio svog zakletog neprijatelja. Dodik Schmidta prikazuje kao "mlinsko kamenje" oko vrata Republike srpske, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih birača.

Nakon Dodikove osude, njegovi evropski saveznici počeli su podržavati njegovu poziciju. Mađarski premijer Viktor Orbán odbacio je optužbe protiv Dodika kao pokušaj strane uprave - visokog predstavnika - da ga ukloni jer se protivi "globalističkoj eliti".

Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, također je izjavio da Schmidt provodi "politički lov na vještice" protiv Dodika, koristeći se "nedemokratskim metodama" kako bi onemogućio "volju naroda".

- Fokusiranje kritika na Schmidta je "pametna strategija" - izjavio je za CNN Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Čak i oni koji brane bosanske institucije teško mogu opravdati ovlasti koje su date visokom predstavniku. Visoke predstavnike imenuje vijeće koje čini nekoliko zapadnih zemalja, a oni imaju ovlasti nametati i ukidati zakone, kao i postavljati i razrješavati dužnosnike.

Paddy Ashdown, bivši britanski zastupnik i nekadašnji visoki predstavnik, rekao je da mu je ta funkcija dala "ovlasti od kojih bi svakom liberalu pozlilo".

- Niko drugi u Evropi danas, barem ne u demokratskom dijelu, nema tu moć: jednostavno se probuditi, pristupiti vlastitoj web-stranici i objaviti nove zakone, odluke i smijeniti ljude - rekao je Ćerimagić.

U potrazi za snažnijom diplomatskom podrškom, Dodik je počeo pojačavati svoje signale prema administraciji Donalda Trumpa, tvrdeći da je i on, poput američkog predsjednika, meta tzv. pravosudnog progona ("lawfare") kojeg vodi neizabrani birokrata.

U skladu s kritikama koje je iznio potpredsjednik SAD-a JD Vance u svom zloglasnom govoru u Münchenu ranije ove godine, Dodik tvrdi da evropske vlasti pokušajem njegove smjene ignorišu volju naroda, prenosi NAP.

Također je, prema riječima Arminke Helić, pokušao prikazati sebe kao progonjenog kršćanskog vođu u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom.

- Želi se predstaviti kao srodna duša koja sjedi tamo u malenom entitetu na Balkanu, koja ne samo da prolazi iste kušnje kao i predsjednik Trump, nego je i jedina osoba koja stoji u odbrani vladavine prava i kršćanstva pred kaosom - rekla je.

'Očajan čovjek'

Odluka izborne komisije protiv Dodika stupit će na snagu kada istekne žalbeni rok. Nakon toga, unutar 90 dana raspisat će se prijevremeni izbori.

No, i dalje je nejasno ko će tu odluku provesti ako Dodik odbije odstupiti ili bude opstruirao nove izbore. Iako je EU u martu povećala broj svojih mirovnih snaga u zemlji, ti vojnici nisu reagirali čak ni kada je ranije ove godine bio aktivan nalog za Dodikovo hapšenje.

Jasmin Mujanović, viši saradnik Instituta New Lines, rekao je za CNN da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s "ozbiljnim ispitom" ako Dodik pokuša ostati na funkciji.

- Ako se ne možete nositi s ljudima poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU, onda zaista nemate šta govoriti o takmičeju s ljudima poput (kineskog vođe) Xi Jinpinga, Vladimira Putina ili bilo koga drugog - rekao je.

Iako Dodik prijeti da će ignorisati presudu, Mujanović kaže da je veliki dio njegove biračke baze u entitetu već oslabio. Mjesecima traje "prebjeg elite" u Republici srpskoj, dok opozicija sve više zamišlja "budućnost nakon Dodika".

Nebojša Vukanović, osnivač opozicione stranke u entitetu, izjavio je da jedino Dodikovo potpuno uklanjanje s funkcije može okončati "stalnu krizu" u bosanskoj politici te bi napokon "oslobodilo institucije da procesuiraju one odgovorne za kriminal i korupciju".

Dodik je pod sankcijama SAD-a zbog stvaranja "korumpirane mreže političkog pokroviteljstva".

No, iako neki u Republici srpskoj možda već zamišljaju politički život bez Dodika, Helić je upozorila da bi on mogao poduzeti nepromišljene poteze - poput pokušaja potpunog otcjepljenja od Bosne - ako zaključi da više nema šta izgubiti.

- Očajan čovjek mogao bi odlučiti učiniti nešto što bi dodatno destabiliziralo zemlju - zaključila je Helić.