Istraživanje je obavljeno posredstvom online anketnog upitnika, provedenog na području cijele Bosne i Hercegovine, a uzorak ispitanika obuhvatio je 601 osobu.

Muškarci čine 83% ispitanika, 14% su žene, dok ih se 3% nije izjasnilo o spolu. S područja Federacije BiH je 64% ispitanika, 25% iz Republike srpske, 3% iz Brčko distrikta BiH te 8% onih koji se nisu izjasnili o mjestu življenja.

U pogledu starosne dobi, najveći procenat ispitanika, njih 45%, pripada grupi od 18 do 35 godina, a potom slijede oni od 36 do 49 godina (26%). Skoro četvrtina ispitanika (24%) starosti je od 50 do 64 godine, a najmanje iz grupe preko 65 godina (5%).

Na prvo pitanje "Da li BiH može biti dugoročno sigurna bez punopravnog članstva u NATO-u?", najveći procenat ispitanika, njih 53%, izjasnilo se da to nije moguće. S druge strane, 40% ispitanika smatra suprotno, tj. da BiH može biti dugoročno sigurna bez punopravnog članstva u NATO-u. Tek je 7% onih koji nisu znali odgovoriti na ovo pitanje.

Drugo pitanje, "Mislite li da postoji bolja garancija za građane po mir i sigurnost u BiH od NATO članstva?", pokazuje sličnu distribuciju odgovora. Onih koji su potvrdno odgovorili je 43%, dok ih 51% smatra da ne postoji bolja garancija od NATO-a za mir i sigurnost u BiH. Ispitanika koji nisu znali ili htjeli odgovoriti na ovo pitanje bilo je 5%.

Treće pitanje anketnog upitnika odnosilo se na budžetska izdvajanja za Oružane snage BiH i glasilo je "Podržavate li povećanje izdvajanja sredstava za vojsku koje je predložilo Predsjedništvo BiH?". Većina ispitanika, njih 63%, podržava prijedlog Predsjedništva BiH. Trećina ispitanika ne podržava ovaj prijedlog, dok ih 4% nije odgovorilo na ovo pitanje.

Posljednje, četvrto pitanje glasilo je "Šta mislite da je najvažnije za sigurnost građana u budućnosti?". Od više ponuđenih odgovora, najviše ispitanika, njih 38%, odabralo je članstvo u NATO-u kao najvažnije za sigurnost građana u budućnosti. Slijede oni, njih 22%, koji smatraju da je to članstvo u EU. Na trećem mjestu, gotovo petina ispitanika (19%), neutralnost BiH smatra kao najvažniji pristup za sigurnost građana u budućnosti, dok ih 13% vjeruje da je to regionalna saradnja. Da bi to mogao biti neki drugi vojni savez, smatra 7% ispitanika. Na ovom pitanju bilo je najmanje ispitanika koji nisu ponudili odgovor, njih 1%.

Nalazi anketnog ispitivanja jasno potvrđuju da se sigurnosna pitanja nalaze u samom središtu interesa, ali i društveno-političkih dilema u BiH. Sličan trend bilježi se i u istraživanjima koja provodi EU, čiji su građani najveću zabrinutost iskazali u domenu sigurnosti i stabilnosti.

Premda postoji nezanemarljiv procenat građana koji preferiraju alternativne modele, poput neutralnosti ili nekog drugog vojnog saveza, većina ispitanika prepoznaje NATO članstvo, odnosno euroatlantske integracije kao ključnu pretpostavku dugoročne sigurnosti.

Iz CSS-a pretpostavljaju da su na takve stavove uticale široke i zahtjevne rasprave koje se vode untar članica NATO-a o budućnosti i značaju opstanka NATO-a u ovom formatu, uprkos savremenim izazovima.

Takvi stavovi posebno dobijaju na značaju u trenutku kada BiH bilježi stagnaciju na EU, a posebno NATO putu, suočena s dubokim unutrašnjim političkim podjelama te izložena sve složenijem regionalnom i globalnom sigurnosnom okruženju.

Iskazivanjem podrške povećanju vojnog budžeta, u skladu s međunarodnim trendovina i opredjeljenjima, stiče se utisak da su građani svjesniji tektonskih poremećaja međunarodnog poretka, nego što su to političke elite u BiH.

Simbolično povećavanje budžeta Ministarstvu odbrane BiH izazvalo je salvu oprečnih stavova unutar političkih krugova, a procenat građana BiH, koji iskazuju razumijevanje za takvu odluku, ukazuje da su solidarni sa svojim euroatlantskim prijateljima koji su mišljenja da izazovna vremena zahtijevaju teške i hrabre odluke.

Dodatnu vrijednost rezultatima istraživanja daje činjenica da većina ispitanika pripada mlađoj i radno produktivnoj kategoriji stanovništva okrenutoj ka budućnosti, što bi trebao biti jasan i nedvosmislen signal svim političkim subjektima u BiH. U tom smislu, javno mnijenje ne treba shvatati kao puko odražavanje percepcije građana u datom trenutku, već mora predstavljati strateški imperativ za donosioce odluka.

Pitanje sigurnosne orijentacije zemlje, kojim se dugoročno određuje međunarodni položaj BiH, ne smije biti samo prepušteno političarima koji su izgleda više orijentisani na prošlost nego budućnost. Jasno opredjeljenje građana, posebno mladih, odnosno njihovo razumijevanje, mudrost i odlučnost u iskazivanju stavova, moraju biti vodilja i jasan putokaz onima kojima je ukazano povjerenje tih istih građana da upravljaju zemljom u njihovo ime", poručili su iz CSS-a.

(NAP)