Pravni tim OHR-a pripremio je akt u kojem piše da, u skladu sa presudom Suda BiH, Dodik ne može obavljati dužnost predsjednika SNSD-a, jer se ta stranka finansira budžetskim novcem, ali je Schmidt, prema informacijama Istrage, svojim saradnicima kazao "da nije vrijeme za podizanje novih tenzija".

O Dodikovom mandatu na čelu SNSD-a raspravljano je i na posljednjoj sjednici Vijeća za provedbu mira. Britanci su, saznaje Istraga, kazali da Dodik ne može potpisivati akte SNSD-a, te da, prema njihovom tumačenju, ne može obavljati dužnost predsjednika stranke. No, ni nakon toga Schmidt nije reagovao.

U međuvremenu, Milorad Dodik, kao predsjednik SNSD-a uredno komunicira sa Centralnom izbornom komisijom BiH u vezi sa predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike srpske.

Milorad Dodik je, podsjećamo, osuđen zbog krivičnog djela propisanog članom 203a Krivičnog zakona BiH u kojem piše: "Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

Za krivično djelo, piše u Zakonu, iz ovog člana izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.

Osim toga, u skladu s članovima 113. i 114. Krivičnog zakona BiH, osuda za ovo krivično djelo ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;

b) oduzimanje odlikovanja;

c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava; i

d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava.

Prema odredbama Krivičnog zakona BIH, pravna posljedica osude zbog krivičnog djela na koje je osuđen Milorad Dodik podrazumijeva i zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava.

U Zakonu nije jasno definisano šta je organ, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da li je politička partija "organ". To znači da nije jasno da li Milorad Dodik može ostati predsjednik SNSD-a.

Osim toga, OHR je u aprilu ove godine donio Odluku kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za SNSD i Ujedinjenu srpsku.

"Sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju", piše u odluci OHR-a.

Uprkos ovome, pravni tim OHR-a smatra da Milorad Dodik ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a, jer se novac iz budžeta odobrava za tu stranku, ali ga ta stranka ne može korisiti. Međutim, visoki predstavnik Christian Schmidt još uvijek ne želi izdati tumačenje.

Tumačenje vlastite odluke da li Dodik može biti predsjednik SNSD-a ne želi izdati ni sutkinja Suda BiH Sena Uzunović koja je jedina nadležna za izvršenje krivične sankcije izrečene upravo njenom presudom.

Upravo je sutkinja Uzunović imala ovlaštenje da pošalje dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci na kojem je registrovan SNSD. No, ona to, kao ni Schmidt, do danas nije učinila.

Koristeći ovaj pravni vakuum koji su napravili Christian Schmidt i Sena Uzunović, Milorad Dodik je danas prema CIK-u poslao prijavu SNDS-a za predstojeće prijevremene izbore.

Uz prijavu je dostavio sudsko rješenje o registraciji u kojem je on naveden kao predsjednik SNSD-a. CIK će, vjerovatno, donijeti odluku o ovjeri SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima.

Opozicija iz Rs, međutim, može na tu odluku CIK-a uputiti izbornu žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH gdje bi se ova institucija, Sud BiH, morala izjasniti da li Dodik može biti predsjednik SNSD-a.

(Istraga.ba / NAP)