Slovenci ih sklonili, Hrvati razmišljaju: Hoće li i u BiH s polica nestati najskuplji higijenski proizvodi
Poznati trgovački lanac u Sloveniji odbio je zahtjev jednog velikog proizvođača higijenskih proizvoda za povećanje nabavnih cijena deterdženata i sredstava za čišćenje, ocijenivši da bi takav potez bio neopravdano opterećenje za potrošače.
Zbog neslaganja oko cijena, lanac je privremeno obustavio naručivanje i prodaju više poznatih brendova poput Persil, Perwoll, Silan i Pril. Ovi proizvodi ostaju dostupni samo dok traju postojeće zalihe, nakon čega bi mogli potpuno nestati iz prodaje ako ne dođe do dogovora s proizvođačem.
Krajnji potrošači
U kompaniji navode da bi prihvatanje predloženog povećanja dovelo do poskupljenja i do 30 posto za krajnje kupce, što smatraju neprihvatljivim u trenutnim ekonomskim okolnostima.
“Naš cilj je zadržati pristupačne cijene osnovnih proizvoda za domaćinstvo i zaštititi potrošače od neopravdanih skokova cijena”, navodi se u saopćenju.
Trgovački lanac naglašava da razumije inflacijske pritiske i rast troškova proizvodnje, ali smatra da predloženi rast cijena nije proporcionalan stvarnim promjenama na tržištu, te da bi njegovo prihvatanje išlo direktno na štetu kupaca.
Njemački proizvođač čiji su proizvodi povučeni poznat je po brendovima kao što su Persil, Perwoll, Silan, Pril, Bref, Somat, Loctite, Ceresit i Pattex. Kompanija posluje u više od 70 zemalja i na tržištu je prisutna više od 140 godina, ali se posljednjih godina suočava s rastućim troškovima sirovina i energenata.
Prema dostupnim informacijama, hrvatska podružnica istog trgovačkog lanca trenutno razmatra sličnu odluku, ali konačan stav još nije donesen. Ako bi se situacija ponovila i na hrvatskom tržištu, moguće je da bi slični proizvodi privremeno nestali i iz njihovih prodavnica.
Široko zastupljeni
Ovakav potez otvorio je i dilemu u regiji, hoće li slične odluke razmatrati i trgovački lanci u Bosni i Hercegovini, gdje su isti brendovi široko zastupljeni i čine značajan dio prodaje sredstava za čišćenje i održavanje domaćinstva.
Stručnjaci smatraju da bi sve zavisilo od daljeg razvoja odnosa između trgovaca i dobavljača, ali i od spremnosti domaćih lanaca da se suprotstave eventualnim poskupljenjima kako bi zaštitili potrošače.
Jasno je da bi u ovakvim situacijama i proizvođači i trgovački lanci mogli biti gubitnici. Jedni zbog smanjenog obima prodaje, a drugi zbog praznih polica i mogućeg gubitka kupaca.
Za građane bi, s druge strane, to moglo značiti potrebu za promjenom navika i prelazak na jeftinije, ne nužno lošije proizvode, pogotovo jer se radi o tome da su proizvodi koju su povučeni u Sloveniji trebali biti skuplji za još 30 posto, piše Raport.