Dokument ističe da BiH prolazi kroz duboke demografske promjene, obilježene niskim natalitetom, starenjem populacije i kontinuiranim iseljavanjem posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To dodatno pogoršava nedostatak radne snage i usporava ekonomski rast i produktivnost zemlje.

Iz svih dijelova BiH, a posebno iz seoskih sredina, stižu zabrinjavajuće informacije o masovnom odlasku ljudi. Jedan od primjera je selo Orahovljani u opštini Mrkonjić Grad. Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani, ističe da je prije nekoliko godina selo imalo potpuno drugačiji život: škole pune đaka, autobusi puni djece, a nakon osnovne škole djeca su nastavila školovanje u srednjim školama.

„Vremenom je krenulo intenzivno iseljavanje u inostranstvo, posebno u Italiju, Austriju, a porodice su se preselile i u Sloveniju. Mnoge kuće sada su prazne, a ovdje ostaju uglavnom stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Ljudi odlaze zbog većih plata, sigurnije egzistencije i boljih životnih prilika, što je dovelo do masovnog odlaska mladih iz zemlje”, kaže Perać za Nezavisne.

Demograf Aleksandar Majić napominje da je BiH oduvijek bila područje s izraženom emigracijom. „Već u 19. i 20. vijeku stanovništvo se iseljavalo, a talasi migracija nastavili su se i nakon Drugog svjetskog rata. Visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti te gubitke, ali rat devedesetih dodatno je ubrzao odliv stanovništva. Današnje migracije rezultat su i ekonomske situacije i stanja u državi”, objašnjava Majić.

On dodaje da ne postoje precizni podaci o vanjskim migracijama, a ni tačne brojke stanovništva. Posljednji popis je bio 2013. godine, i u njemu BiH nije jasno utvrdila stvarni broj stanovnika. Struka upozorava da iseljavanje, radne migracije, starenje stanovništva i nizak natalitet direktno smanjuju broj radno sposobnih građana. Prema projekcijama, radno sposobno stanovništvo moglo bi pasti sa 68% u 2020. na 58% do 2050. godine.