Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Adnan Delić, Haso Halilović i Marinko Jovanović.

Ministar Delić o novim zakonima i minimalnoj penziji – Penzije nisu socijalno davanje, nego zarađeno pravo
Ministar Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u sazivu Vlade FBiH Adnan Delić govorio je o statusu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, rokovima, fiskalnoj procjeni te novitetima koji će utjecati na penzionere u Federaciji BiH.

Kada će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO biti upućen u parlamentarnu proceduru?

„Kada je zakon u pitanju, mogu reći da smo, što se tiče Ministarstva rada i socijalne politike, uradili sve što je do nas i da smo zakon zvanično uputili u proceduru. Uradili smo sve analize, istraživanja i pripreme kako bi tekst zakona bio kvalitetan i usaglašen“ argumentira ministar Delić.

„Najvažniji korak koji je preostao jeste fiskalna procjena od strane Federalnog ministarstva finansija. Nakon što smo zakon usaglasili, uspjeli smo da pripremimo jedan tekst zakona koji odgovara i koji je podržao Reprezentativni savez penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na zadnjem sastanku smo se dogovorili da ovaj zakon, bez obzira kada će biti u Parlamentu, treba da stupi na snagu 1. januara 2026. godine.“

„Po svim procjenama, izmjene i dopune zakona koštat će Federaciju BiH blizu 500 miliona KM. To je ogroman iznos, ali važno je da se time poboljšaju položaj i finansijska prava penzionera.“

Ako minimalna penzija bude određena na iznos od 700 konvertibilnih maraka, kakav će to utjecaj imati na visinu prosječne i najviše penzije?


„Označava da će linearno rasti sve penzije. Kada je spomenut iznos od oko 700 KM, naglasak je da se radi o neslužbenim procjenama. Na osnovu projekcija, minimalna penzija bi mogla porasti za oko 17%, što znači da će linearno rasti sve penzije – minimalne, prosječne i najviše. Međutim, sve zavisi od usvajanja budžeta.“

„Ako uzmemo u obzir omjer penzionera i zaposlenih, mora se istaći da je taj odnos jedan od najnepovoljnijih u zemljama okruženja. Kao Ministarstvo, uradili smo sve što je u našoj nadležnosti da poboljšamo taj nivo, koji se prije svega odnosi na tržište rada i broj zaposlenih u Federaciji“, dodaje Delić.

Hoće li redovno usklađivanje penzija biti dva puta godišnje?

„Da, već je definisano da će se penzije redovno usklađivati dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Usklađivanje će se vršiti prema formuli koja kombinuje rast prosječne plate i indeks potrošačkih cijena, odnos iznosi 60 prema 40 – dakle, 60% se odnosi na prosječnu platu, a 40% na indeks rasta potrošačkih cijena ili obrnuto – omjer koji u tom trenutku bude bolji za penzionere. U slučaju negativnih kretanja, stečena prava se ne mogu umanjivati.“

Zašto je odbačeno vanredno usklađivanje penzija?

„Nije tačno da smo odbacili vanredno usklađivanje. Uveli smo dva redovna usklađivanja penzija, u odnosu na trenutni propis koji predviđa jedno redovno godišnje usklađivanje i mogućnost vanrednog usklađivanja ukoliko to dozvole ekonomski pokazatelji, prije svega rast BDP-a i budžet koji ne smije biti u deficitu“ argumentira ministar Delić.

„Zbog ograničenja budžeta, koji je bio u deficitu, Vlada nije mogla provesti vanredno usklađivanje. Zato smo sada u izmjenama zakona uveli dva redovna usklađivanja godišnje, koja su zakonska obaveza.“

„Predstavnici Saveza penzionera Federacije BiH predložili su model dodatka, slično kao u Hrvatskoj. Taj dodatak ne bi bio zakonska obaveza, već bi se isplaćivao fakultativno – zavisno od stanja u budžetu i rasta troškova života. Uglavnom bi bio definisan prema godinama staža, a ne bi imao istu visinu za sve.“

Kako će izgledati taj dodatak, da li to ide jednom godišnje i hoće li se razlikovati od visine penzije?

„Naravno da će se razlikovati od visine penzije. To je bio jedan od prijedloga Saveza penzionera – ukoliko ne bude vanrednog usklađivanja, da se uvede 13. penzija. Takva ideja je svakako dobra i podržavam je, niko nije protiv, ali postavlja se pitanje gdje pronaći sredstva za to, imajući u vidu sadašnji omjer zaposlenih i penzionera.“

Vraćajući se na dodatak, Delić dodaje i da „je prijedlog koji su iznijeli penzioneri izuzetno korektan i realan. Lično ga smatram prihvatljivim i vjerujem da ćemo ga moći adekvatno i kvalitetno definisati kada zakon uđe u parlamentarnu proceduru.“

Da li povećanje minimalne penzije od 1. januara na oko 700 KM može značiti bilo kakvo umanjenje penzija za sadašnje penzionere?

„Ne, to su špekulacije i spinovanja. Nema nikakvog umanjenja za trenutne penzionere. Jasno je svima da ne postoji retroaktivna primjena bilo kojeg propisa i da vam niko ne može oduzeti stečena prava.“

„Za buduće penzionere vrijede pravila koja budu važila u trenutku kada ostvaruju pravo. Želim posebno naglasiti da izmjenama ovog zakona niko ne dira prava boračke populacije. Borci imaju svoj poseban propis – Zakon o povoljnijem prijevremenom penzionisanju – koji usklađuje Ministarstvo za boračka pitanja. Dakle, nema nikakve opcije da se bilo kome uskrate stečena prava, pa ni boračkoj populaciji. To ne bi bilo ni pošteno, ni pravedno, ni moguće.“

„Nije pravedno da neko ko je radio 15 godina ima isti iznos penzije kao neko ko je radio 40 godina i redovno plaćao doprinose. Kakav bi onda bio motiv bilo kome da nakon 15 godina nastavi plaćati doprinose? Imamo situacije da ljudi nakon što steknu minimalni uslov od 15 godina rada, napuštaju sistem i rade na crno. A postavlja se pitanje – ko će tada puniti budžet, iz čega će se finansirati penzije i kako će sistem ostati stabilan?“

Kolika bi mogla biti razlika u penzijama između onih sa 15 i 35 ili 40 godina radnog staža?

„Sve su to još radne projekcije. Dok zakon ne prođe Dom naroda, teško je bilo šta precizno reći. Mi smo predložili rješenje koje je usaglašeno sa svim relevantnim stranama, ali dok ne bude usvojeno, ne bih spekulisao konkretnim iznosima. Nema smisla građanima davati lažnu nadu ili prostor za pogrešna tumačenja.“

„Penzije, posebno minimalne, izuzetno su male i ne mogu pokriti osnovne troškove života i iskreno, bio bih najsretniji kada bih mogao direktno utjecati da ti iznosi budu veći. Ali to ne zavisi samo od Ministarstva, pa ni uvijek od Vlade, nego i od onoga što se decenijama unazad radilo te od naše vizije i strategije za naredne godine.“

Kakva je trenutno stabilnost fonda Federacije BiH?

„Trenutno je fond stabilan i činimo sve da tako ostane. Ali moramo biti svjesni da broj penzionera raste, a broj radnika opada. Svakog mjeseca raste broj korisnika penzija, dok radno sposobno stanovništvo, nažalost, odlazi iz zemlje. Najveći izazov je kada odlaze upravo oni koji rade i pune sistem. Uz to imamo i pad nataliteta, što dodatno opterećuje fond.“

Da li su penzije u svojoj suštini socijalno davanje?

„Ne, penzije nisu socijalno davanje, iako ih mnogi tako doživljavaju. One su isključivo zarađeno pravo – na osnovu godina staža i starosne dobi. Nažalost, zbog malih iznosa mnogi ih percipiraju kao socijalnu pomoć, ali to nije njihova suština. Uz redovne doprinose, država izdvaja i značajna dodatna sredstva iz budžeta za različite vrste penzija, ali sistem mora ostati zasnovan na radu i doprinosima.“

Šta Ministarstvo radi da bi se ojačalo tržište rada i time stabilizovao penzioni sistem?

„Radimo na izmjenama više zakona – zakona o posredovanju pri zapošljavanju, zakona o radu i drugih propisa koji utječu na tržište rada. Cilj je stvoriti bolji ambijent za zapošljavanje, povećati broj radnika i time osigurati stabilnije punjenje fonda. Svi moramo podnijeti dio tereta – i radnici, poslodavci, penzioneri i političari. Samo tako možemo izaći iz krize“ poručuje Delić.

Jovanović: Minimalna penzija od 700 maraka izgleda sasvim pristojno kako je stanje sada
Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH, Marinko Jovanović, komentarisao je najave o povećanju minimalne penzije na 700 konvertibilnih maraka od 1. januara iduće godine, ukoliko izmjene zakona budu usvojene i stupe na snagu.

Govoreći o kretanjima u posljednjih nekoliko godina, Jovanović je istakao da rast penzija nije pratio troškove života.

“Činjenica je da smo u zadnjih par godina dosta poremetili usklađivanje penzija sa realnim stanjem u životu. Sve je skakalo, cijene svega su išle u nebo, a penzije su bile onako više tu negdje u nekom stagniranju.”

Podsjetio je da je zadnje povećanje bilo 4,49%, što je prilično mizerno u odnosu na to kako je rast cijena životnih troškova eksplodirao ove godine, ali ocjenjuje da je predložena minimalna penzija realna.

“Za sada, ta minimalna osnovica 700 maraka da izgleda sasvim pristojno kako je stanje sada“, kazao je Jovanović.

Naveo je da je s Vladom Federacije BiH postignut dogovor o novom modelu usklađivanja penzija u omjeru 60 prema 40, uprkos ranijim zahtjevima penzionera za omjer 70-30.

“Kad smo bili na sastanku Vlade Federacije 16. septembra, nije bilo prijepora ni oko jednog ovog prijedloga koje je Vlada donijela na tom sastanku. Gospodin Redžo i ja smo poslali usaglašen prijedlog naših stavova oko ovih izmjena. Tu je potvrđeno da ide 60-40, jer je to realnost.”

Dodao je da su raniji zahtjevi bili ambiciozniji, ali da je finansijska održivost presudna.

“Traženo je prije toga 70-30, mi možemo tražiti 80-20, nije sporno tražiti. Fiskalna procjena je jako bitna jer su planovi vrlo ambiciozni. Sljedeće godine se trebaju povećati penzije za 17,1%. U sljedeće dvije godine trebalo bi da to se digne za još otprilike 14.6%, što je velika suma i treba to sve izdržati finansijski jer zavod penzionog osiguranja je jedan od ključnih potrošača federalnog budžeta.”

Govoreći o modelu dodatka koji bi zamijenio vanredno usklađivanje penzija, Jovanović je rekao da je prijedlog realan i dobro definisan.

“Sa gospodinom Redžom Mehićem sam potpisao to u našim prijedlozima kao jednu soluciju koja je realna, koja je sasvim korektna. Nama je bitno da ovaj zakon, ovako kako je formuliran, 1.1.2026. godine stupi na snagu. I mislim da se njime postiže jedan bitan pomak u čitavoj toj situaciji oko penzija.”

Prema njegovim riječima, dodatak bi zavisio od stanja budžeta i rebalansa, ali penzioneri su zadovoljni načinom na koji je dogovor postignut.

“Što se tiče dodatka koji bi išao nakon rebalansa proračuna svake godine ako bude dobra situacija, ovisno novčanom stanju kako stoji, ministar je rekao da bi tu išlo niveliranje prema visini penzija. Naravno da smo zadovoljni jer smo mi to usuglasili i predložili.”

Halilović: Sedamsto maraka nije dovoljno, ali je realno
Na pitanje da li je prosječna penzija od 700 maraka dovoljna za život u trenutnim uslovima, predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Halilović ističe da je riječ o realnom, ali skromnom iznosu:

„Sedamsto maraka nije mnogo. Ne zadovoljava ni osnovne potrebe, ali u ovom momentu to je realno i važno“, rekao je.

Podsjetio je da su penzioneri, zajedno s predstavnicima Vlade, usaglasili nacrt izmjena i dopuna zakona koji bi, prema dogovoru, trebalo da stupe na snagu 1. januara 2026. godine.

„Uložili smo mnogo vremena, truda i znanja. Vlada je garantovala da će zakon biti usvojen u parlamentarnoj proceduri i omogućiti redovno usklađivanje penzija od januara 2026.“, kazao je Halilović.

„Vjerujem ministru i Vladi, ovo je test i za poziciju i za opoziciju“

Govoreći o sastanku s predstavnicima Vlade održanom 16. septembra, Halilović kaže da je optimista i da vjeruje u dogovor:

„Hoću da vjerujem ministru, vladi, premijeru i njegovim zamjenicima. Ne bi smjeli sebi dozvoliti luksuz da usporavaju proces“, naglasio je.

Dodao je da je sada „na ispitu“ i vlast i opozicija:

„Pozicija treba podržati izmjene, a opozicija može predložiti korekcije koje bi dodatno poboljšale položaj penzionera.“

Halilović poručuje da je ključno da zakon bude usvojen do kraja ove godine, kako bi penzioneri od januara mogli očekivati redovno usklađivanje penzija prema rastu plata i troškova života.

„Najvažnije je da penzioneri napokon imaju sigurnost i da više ne čekaju obećanja“, zaključio je.

Govoreći o vanrednom usklađivanju penzija, Halilović je objasnio da su predstavnici penzionera i Vlada Federacije BiH pronašli kompromis koji bi trebao biti pravedniji i održiv na duži rok.

„Mislim da smo našli jedno određeno kompromisno rješenje. To će ministar bolje pojasniti, ali planirano je da se uvede dodatak na penziju koji će biti vezan za godine radnog staža“, rekao je Halilović.

Prema njegovim riječima, model bi trebao biti sličan onome koji već postoji u Hrvatskoj, gdje se svake godine odlukom vlade isplaćuje dodatak penzionerima.

„Član 80, o kojem se dugo govorilo i koji je u startu bio odbačen, sada je uređen na kompromisan način. Dodatak će se isplaćivati svake godine odlukom Vlade i to je, prema mom mišljenju, jedno realno rješenje“, dodao je.

Prema dogovoru, odnos 60-40 (u korist rasta plata i troškova života) bit će polazna tačka za novo usklađivanje penzija. Halilović smatra da je to dobar početak, ali da se dugoročna stabilnost penzionog sistema može postići samo uz veće zapošljavanje i redovnu uplatu doprinosa.

„Nije problem samo u zakonu, već u naplati doprinosa i stvarnim platama. Bez povećanja broja zaposlenih i poštivanja zakona o doprinosima, svi ćemo imati problem – i budžet, i radnici, i penzioneri“, poručio je Halilović.

„Nova pravila donose pravedniji sistem“
Govoreći o dosadašnjoj neravnomjernoj raspodjeli penzija, Halilović je istakao da izmjene zakona konačno treba da uvedu red i pravedniji odnos prema onima koji su duže radili i više uplaćivali.

„Svakako da će to biti poštenije. Dugo se o tome pričalo, i to mora biti zdrava politička odluka. Nerealno je da neko s 15 godina radnog staža ima istu penziju kao onaj koji je radio 40 godina“, rekao je Halilović.

Prema njegovim riječima, takva praksa do sada je bila neodrživa i demotivišuća, jer su mnogi nakon ispunjavanja minimalnog staža od 15 godina napuštali formalno zaposlenje i nastavili raditi „na crno“.

Halilović upozorava da je jedan od najvećih problema odnos između broja zaposlenih i penzionera, koji je, kako kaže, sve nepovoljniji.