Nakon toga, zemlje članice počele su razvijati vlastite strateške dokumente koji će ove principe pretočiti u konkretne politike i mjere. 

Bosna i Hercegovina je 2010. godine postala prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za provedbu UNSCR 1325, postavljajući primjer za druge zemlje u regionu. Od tada su u BiH provedena tri akciona plana, a u proceduri usvajanja je i četvrti za period od 2025. do 2030. godine. 

Akcionim planovima  konkretizuje se šta je potrebno učiniti kako bi se ova oblast unaprijedila – od povećanja broja žena u službama kao što su policija, vojska i diplomatija, do poboljšanja statusa žena koje su bile izložene ratnom nasilju. 

Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ima vodeću ulogu u procesu izrade i praćenja provedbe akcionih planova. Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, ističe da je još mnogo posla pred BiH do dostizanja ravnopravne zastupljenosti žena u sigurnosnim službama i mirovnim procesima, ali da su pomaci važni i vidljivi. To pokazuju i podaci prikupljeni za pripremu novog akcionog plana, uključujući blagi, ali značajan rast učešća žena u Oružanim snagama BiH i policijskim strukturama.  U 2024. godini, zastupljenost vojnikinja je bila 12.97 posto (2022. godine – 10 posto), podoficirki - 5.90 posto (2022. godine – 4.20 posto), a oficirki – 9.35 posto (2022. godine – 5.20 posto). Zastupljenost žena u policiji za 2023. i 2024 godinu iznosila je oko 11 posto, što je, također, povećanje u odnosu na 2021. i 2022. godinu kada je taj procenat iznosio 9.59 posto.


Predstavnice ARS-a, Foto: UN Women

Iako žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama sa višim činovima, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH očekuju da će nove generacije mladih žena, koje se sada intenzivnije priključuju sigurnosnim službama kao što su vojska i policija, s vremenom dosegnuti i te pozicije.

“Procesi u sigurnosti i odbrani imaju svoja pravila i to se ne može preskakati. Recimo, imali smo ženu generalicu, a kad je ona otišla u penziju, nastao je jaz. Nove generacije moraju stasati jer činovanje ima svoja pravila”, kaže Filipović-Hadžiabdić, ističući da su za veću zastupljenost žena u sektoru sigurnosti i odbrane bile važne i afirmativne mjere poput smanjenja broja potrebnih godina iskustva (s osam na pet godina) za žene koje žele sudjelovati u mirovnim misijama, ili uvođenja kurseva engleskog jezika. Zahvaljujući tome, BiH uspijeva održati zastupljenost žena u mirovnim misijama iznad 20 posto, što je prag koji zahtijevaju Ujedinjene nacije.

BiH kao inovator u uvođenju koncepta ljudske sigurnosti 

Poseban doprinos BiH u globalnom kontekstu je uvođenje koncepta ljudske sigurnosti u Akcioni plan – prvog takvog primjera u svijetu. To je omogućilo sagledavanje različitih aspekata sigurnosti građana i građanki iz perspektive ravnopravnosti spolova uključujući i nepredviđene vanredne i krizne situacije, te pokretanje konkretnih inicijativa na lokalnom nivou.

“BiH je imala prvi plan na svijetu koji uvodi aspekt ljudske sigurnosti gdje su istaknuti, naprimjer, rad sa žrtvama trgovine ljudima, nastavak rada sa ženama žrtvama rata, djelovanje na polju malog naoružanja, deminiranja, rad sa žrtvama tih procesa, uključivanje civilnog društva ne samo u rehabilitaciju, nego i u kreiranje politika”, naglašava Mirsad Miki Jačević, međunarodni ekspert i predsjedavajući Instituta za inkluzivnu sigurnost, koji je učestvovao u izradi i evaluaciji akcionih planova u preko 90 država.


Miki Jačević, Foto: UN Women/Kenan Hasić

Ovaj pristup ne posmatra sigurnost samo kroz zaštitu državnih granica, već i kroz rješavanje svakodnevnih sigurnosnih izazova, poput zaštite žena koje prodaju proizvode pored cesta ili sigurnosti djece od prosjačenja.

Posebno je važno da građani i građanke u lokalnim zajednicama prepoznaju teme koje su specifične i važne za sigurnost njihovog grada ili lokalne zajednice i da imaju alate kako da ih prevaziđu, objašnjava Edita Miftari, programska specijalistkinja za žene, mir i sigurnost u UN Women BiH.

“U nekim sredinama koje su teže pogođene konfliktom, to može biti pitanje pomirenja i povjerenja, ali to su i druge sigurnosne brige koje nisu u direktnoj vezi sa konfliktom. To može biti jednostavno pitanje ima li rasvjete u mojoj ulici kad se noću vraćam s posla ili iz škole, i kako to drugačije utječe na žene”, objašnjava Miftari.

Zbog inovativnog pristupa, za pomoć u izradi akcionih planova za implementaciju UNSRC 1325, Agenciji za ravnopravnost spolova BiH obraćali su se iz zemalja kao što su Crna Gora, Moldavija i Srbija. Posebno je zanimljiv slučaj Finske kojoj je BiH također pomogla u kreiranju njihovog akcionog plana. Inače, kako objašnjavaju iz Agencije za ravnopravnost spolova, Finska je bila prva zemlja koja je BiH pružila financijsku podršku za projekat usmjeren na uvođenje perspektive ravnopravnosti spolova u institucije BiH.

“To je država s kojom smo mi počeli pričati o ravnopravnosti spolova kao konceptu i koja nam je zaista pomogla i s uspostavljanjem gender centara. Upravo je podrška Finskoj vrlo interesantna jer pokazuje da učenik ipak može vratiti nešto učitelju kroz svoje iskustvo i praksu”, zaključuju iz Agencije za ravnopravnost spolova.

Nema uspješnog akcionog plana bez uključenosti ženskih organizacija

Od 2022. godine uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a na promicanju globalne agende “Žene, mir i sigurnost” u BiH intenzivno rade UN Women, IOM i UNFPA, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ova inicijativa povezuje globalnu WPS agendu sa lokalnim zajednicama, pružajući podršku ženama koje zagovaraju ravnopravnost, uključujući ih u dijalog o pomirenju, sigurnosti i razvoju. Program donosi i edukaciju, mreže podrške i afirmaciju žena u kulturi i medijima, čime pokazuje da Rezolucija 1325 živi i u praksi.

Pored institucija u BiH i međunarodnih agencija, nezamjenjiva je i uloga koju nevladin sektor ima u jačanju uloge žena u poskonfliktnom društvu.

Članica Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325, kojeg je uspostavilo Vijeće ministara BiH, je i Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara iz Bijeljine. Žigić objašnjava kako je učešće predstavnica iz nevladinog sektora doprinijelo da se smanji jaz između službenika i funkcionera u državnim institucijama i ženskih organizacija koje rade na terenu i često osjećaju bunt jer stalno nailaze na mane sistema.

“Taj bunt je opravdan, ali često nije racionalizovan i komuniciran na način da omogući promjenu i unapređenje. Učešćem u Koordinacionom odboru naučila sam da djelujem u cilju konstruktivnih rješenja i kvalitetnije gradim savezništva, a zadržim vlastitu autonomiju u radu”, kaže Radmila Žigić.


Radmila Žigić, Foto: Imrana Kapetanović

Najznačanije promjene desile su se u sinergijskom djelovanju vlasti i građana/ki. Ovakva vrsta građanskog učešća važna je za kvalitetnu provedbu Akcionog plana.

“Za nas je on bio veoma relevantan, promovisale smo ga i tražile njegovu provedbu i kada bi se ‘zagubio’ na nekim nivoima odlučivanja. Vjerujem da je snaga pritiska koji su vršile ženske nevladine organizacije prepoznata i od strane Koordinacionog odbora kao značajno savezništvo i da ovo savezništvo u narednom periodu samo treba jačati i po potrebi strukturirati”, pojašnjava Žigić.

Glas žena se mora uvažavati u kreiranju politika

Iako je povećanje zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti jedan od značajnih pokazatelja napretka u ovoj oblasti, da bi agenda “Žene, mir i sigurnost” zaista zaživjela u nekoj postkonfliktnoj sredini, potrebno je da se žene osjećaju sigurno i osnaženo u svom svakodnevnom životu. Posebno je važno da se u taj proces uključe žene koje su preživjele različite oblike ratne nepravde jer njihove priče, iskustva i znanja mogu biti ključni za izgradnju trajnijeg mira i pravednijeg društva.

Sigurnost se ne ogleda samo u broju žena u uniformama, već u tome koliko žene zaista imaju mogućnost da doprinesu unapređenju svojih zajednica i da se njihov glas čuje u kreiranju politika. Sve su to oblasti u kojima Bosnu i Hercegovinu čeka dug put kako bi agendu “Žene, mir i sigurnost” u potpunosti integrisala u svoje sigurnosne i razvojne strategije.

O značajnoj ulozi BiH u promovisanju agende “Žene, mir i sigurnost” govori i činjenica da je u junu ove godine u Sarajevu održana prva međunarodna konferencija na ovu temu koja je okupila više od 150 učesnika i učesnica, uključujući mirovne aktivistkinje iz cijelog svijeta. 

Učesnici i učesnice konferencije potpisali su “Sarajevsko obećanje” i obavezali se da će raditi na većem i stvarnom uključivanju žena u procese mira i donošenja odluka, kako bi njihov glas i iskustvo bili ravnopravno zastupljeni u izgradnji sigurnijih zajednica, a ovaj dokument i dalje mogu potpisati svi zainteresovani saveznici/e i partneri/ce. Važnost jačanja ženskog liderstva zasnovanog na empatiji i saradnji, uključivanje mladih i marginalizovanih žena u procese izgradnje mira, te stvaranje sigurnih prostora i podrške za njihov aktivan doprinos, istaknuti su na konferenciji u Sarajevu.

“Izražavamo iskrenu zahvalnost Bosni i Hercegovini na njenom liderstvu i stalnoj posvećenosti unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”, kao i na tome što je omogućila ostvarivanje ove važne zajedničke obaveze”, poručeno je sa konferencije “Žene, mir i sigurnost”.

Bosna i Hercegovina je nedavno zvanično pristupila Globalnom Kompaktu o ženama, miru, sigurnosti i humanitarnom djelovanju (WPS–HA Compact), postavši prva država iz UN Women regije Evropa i Centralna Azija koja je pristupila ovoj globalnoj inicijativi. Pristupanjem Kompaktu, prioriteti iz Akcionog plana za provedbu Rezolucije 1325 preneseni su u globalni sistem obaveza koji okuplja više od 240 potpisnica iz preko 150 zemalja - država, organizacija civilnog društva, akademskih institucija i privatnog sektora - posvećenih ostvarivanju i unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”. Ovim korakom, Bosna i Hercegovina se još snažnije pozicionirala kao aktivni član globalne zajednice zemalja koje ne samo da sprovode WPS agendu, već i aktivno doprinose njenom oblikovanju i unapređenju kroz međunarodnu saradnju i razmjenu dobrih praksi.

Kao pionir u jugoistočnoj Evropi, Bosna i Hercegovina je pokazala da strateški dokumenti mogu voditi do stvarnih promjena kada se provode u praksi i kada iza njih stoji široko partnerstvo institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice. Danas, kroz akcione planove i programe poput inicijative “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini” koju podržava Fond za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a, BiH nastavlja graditi okvir u kojem žene imaju ključnu ulogu u sigurnosti i miru – ne samo na papiru, već i u životu zajednica širom zemlje.