Da neko plaća da bi ubijao civile, morbidno je samo po sebi. U Sarajevu je tokom opsade stradalo 11 i po hiljada civila, od kojih 1.601 dijete. To se posebno plaćalo, kaže vojni obavještajac koji je svjedočio ovoj pojavi.
Javno tužilaštvo u Milanu pokrenulo je istragu o tvrdnjama da su italijanski državljani putovali u Bosnu i Hercegovinu na "snajperske safarije" tokom rata devedesetih. Tužbu je podnio novinar i romanopisac Ecio Gavaceni, koji inače istražuje terorizam i mafiju, koji je opisao to kao "potjeru veoma bogatih ljudi" koji vole oružje koji su plaćali da bi mogli da ubijaju bespomoćne civile sa položaja Vojske Republike Srpske sa brda oko Sarajeva.
Ko je sve kroz ovakve otvore gledao na Sarajevo devedesetih godina? Pored snajperista vojske pod komandom Ratka Mladića, bilo je i stranaca. Jedan od njih bio je i ruski ultradesničar Eduard Limonov.
Limonov je otišao i korak dalje. Snimljen je kako puca sa srpskih položaja.
Da nije jedini stranac koji je pucao na Sarajlije, po čaršiji se znalo još od devedesetih godina. Kad je italijanski novinar Ecio Gavaceni pogledao slovenački film "Sarajevo safari" i video navode da su u tome učestvovali i njegovi sunarodnici, započeo je sopstveno istraživanje, a zatim podnio krivičnu prijavu na osnovu koje je tamošnje tužilaštvo pokrenulo postupak.
"Ne mogu da govorim o imenima i brojkama jer je u toku krivični postupak pri tužilaštvu u Milanu kojim se bavi javni tužilac. Primio sam više svjedočanstava i na osnovu njih sam sastavio prijavu", kaže Ecio Gavaceni, italijanski novinar.
Da ova pojava nije bila samo glasina vidi se iz svjedočenja bivšeg američkog marinca Džona Džordana pred sudom u Hagu. Kako je rekao, viđao ih je na srpskim položajima na Grbavici i jasno su se razlikovali od vojnika, zbog čega ih je prvi bez zadrške nazvao - snajper turistima.
"Lokalci su nosili određeno oružje, a kad se pojavi tip sa oružjem sa kojim više izgleda da je krenuo da lovi divlje svinje na Švarcvaldu nego u uličnu borbu na Balkanu, znate, kad vidite da ga vode i da je očigledno početnik u kretanju kroz ruševine ... Kako kažu, ako hoda kao patka, čuje se kao patka - u pitanju je patka", smatra Gavaceni.
Da neko plaća da bi ubijao civile, morbidno je samo po sebi. U Sarajevu je tokom opsade stradalo 11 i po hiljada civila, od kojih 1.601 dijete. To se posebno plaćalo, kaže vojni obavještajac koji je svjedočio ovoj pojavi.
"Najmorbidniji aspekt je da je postojao cjenovnik koliko taj "vikend lovac" treba da plati na Grbavici pripadnicima srpske vojske da bi gađao civila - odraslog, ženu, dijete, trudnicu, vojnika. To je zdravom razumu teško razumljivo, ali jednostavno - to se dešavalo i te činjenice moramo da prihvatimo", ističe Edin Subašić, bivši bosanski vojni obavještajac.
Krivičnu prijavu bosanskohercegovačkom tužilaštvu je prije tri godine podnijela bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Istraga stoji u mjestu, ali Karić ostaje optimistična.
"Iskreno želim da vjerujem da će pokrenuta istraga i otvaranje samog slučaja u Milanu na neki načim pomoći i predmetu i slučaju koji se vodi pred Tužilaštvom BiH. Vjerujem u pravdu, vjerujem u institucije i nadam se da ćemo nakon trideset godina konačno zločince privesti licu pravde", kaže Karić.
Srbija bi mogla da pomogne u pronalaženju osumnjičenih, kaže istraživačica beogradskog Fonda za humanitarno pravo. Ali da je zaista htjela da se bavi ovim, počela bi čišćenjem svog dvorišta.
"Desetine redovnih snajperista potpuno slobodno šeta i nalazi se u našem okruženju, dok govorimo o situacijama koje jesu morbidne, ali, u odnosu na kompletnu opsadu Sarajeva, ipak incidentne", naglašava Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo.
Drugim riječima, snajper-turisti su samo mali dio bizarne slagalice surovosti.