O njihovom višedimenzionalnom značaju govorili su direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Opredijeljenost i istrajnost Islamske zajednice u Mostaru, proteklih decenija, na obnovi porušenih sakralnih objekata, povratu vakufske imovine, na unapređenju vakufskih dobara i njihovog prilagođavanja potrebama savremenog društva, kako je to kazao muftija Dedović, rezultirale su kvalitetnom zaokretu u njenom misijskom radu i organizaciji. 

– Današnja uloga vakufâ u Mostaru može se porediti s ulogom vakufa u svim drugim periodima razvoja ovog grada, a ogleda se u doprinosu društvenoj nadgradnji u različitim sferama duhovnog, obrazovnog, kulturnog, socijalnog, ali i privrednog života muslimanske zajednice – kazao je muftija.

U te svrhe koristit će i obnovljena Hadži Balina džamije i kompleks Opijačeve tekije, koje su bile skoro izbrisane iz sjećanja Mostaraca.

– Valja napomenuti da je upravo grad Mostar u periodu Socijalističke Jugoslavije pretrpio strašan urbicid i kulturocid kada je riječ o islamskoj baštini i naslijeđu – devet džamija, tri mesdžida i sve zgrade mostarskih medresā, osim Karađoz-begove, bestijalno su bile porušene. No, Mostar se kao feniks dizao  iz pepela i pokazivao da je njegov, i bošnjački, i muslimanski, i građanski patriotski duh nesalomljiv i nepobjediv. Pokazao je to i devedestih godina prošlog stoljeća, a pokazuje to i danas, kada ovovremena generacija njegovih Bošnjaka i svih drugih pravednoljubivih ljudi odlučuje da se istrajno bori za dostojanstvo i ravnopravnost – naglasio je muftija.

Na sličan način vrijednost i funkciju vakufa protumačio je i direktor Zajimović, koji je kazao da govoriti o vakufima ne znači govoriti samo o zgradama i arhivima već o vrijednostima koje traju, o naslijeđu koje obavezuje.

– Govorimo o vjeri pretočenoj u djelo, o mostu između sadašnjosti i vječnosti, o nevidljivim tragovima onih koji su vjerovali da ono što se da – ostaje. Posebno nas raduje što manifestaciju otvaramo ovdje, u Hercegovini, gdje je vakufska svijest duboko usađena u tkivo društvene zajednice. Hercegovina je kroz stoljeća dala izuzetne vakife – ljude koji su gradili džamije, hanove, mostove, medrese, tekije i česme – rekao je Zajimović.

Dodao je da u današnjem vremenu osjetljivih društvenih i političkih okolnosti, obnova i prisustvo Islamske zajednice u Hercegovini, nije samo kulturna obaveza nego i strateški zadatak.

– Naša posvećenost nije simbolična, ona je i vidljiva i konkretna, i ukorijenjena i usmjerena prema budućnosti. U proteklim godinama, ali i kroz ovogodišnju manifestaciju, svjedočimo tome kroz obnovu Opijačeve tekije u Mostaru, kroz ponovno podizanje Hadži Baline džamije i kroz obnovu Dugalića džamije u Nevesinju – vakufa iz 17. stoljeća, koji predstavlja stub duhovnog prisustva muslimana u istočnoj Hercegovini – rekao je Zajimović.

Navedeni objekti, kako je kazao, nisu samo građevine već i vidljivi znakovi identiteta, sjećanja, zajedničke odgovornosti, poruke o opstanku, o dostojanstvu, o vjeri koja ne nestaje ni kada se pokuša izbrisati.

On je najavio da će, u sklopu programa ovogodišnje manifestacije "Dani vakufa u BiH",  svečano biti otvorena restaurirana Behram-begovu džamiju u Tuzli, da će početi ponovna izgradnja sahat-kule u Banjoj Luci, mesdžida u Galčićima, potom i  restauracija monumentalne Ali-pašine džamije u Sarajevu.

– U tom procesu, ne smijemo zaboraviti ni naše prijatelje. Izuzetnu zahvalnost dugujemo Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, koja godinama dosljedno i velikodušno podržava obnovu i očuvanje vakufske baštine u Bosni i Hercegovini. Njihova podrška nije samo izraz institucionalnog partnerstva već znak duboke duhovne i historijske povezanosti – zajedničke svijesti o vrijednostima koje su nas oblikovale – istakao je Zajimović.

Najavljenim svečanim otvaranjem Opijačeve tekije na najljepši način su ukrašeni programi jubilarne 50. vjersko-kulturne manifestacije „Dani mevluda i zikra“ od reaktiviranja tradicije učenja mevluda u Tekiji na Vrelu Bune i okupljanja vjernika na velikom tradicionalnom dovištu bosanskohercegovačkih muslimana.

– Dovište na Vrelu Bune, u Blagaju, za Bošnjake u Hercegovini, koji su na svojim plećima iznijeli teret strašne agresije, ali i dalje podnose goleme pritiske u svim segmentima svoga života i organizovanja, kada im se od strane rigidnih hegemonističkih politikā u ovom prostoru žele ograničiti i sloboda i prava, predstavlja jedinstveni godišnji sabor koji im daje poleta i inspiracije da nastave ustrajno razvijati sve oblike svog  bogatog identiteta i osmišljavati dugoročne programe svog opstanka – u završnim osvrtima naglasio je muftija Dedović.

Obje ove manifestacije, na svečanosti kojoj su prisustvovali brojni zvaničnici iz vjerskog, političkog, kulturnog, javnog života u Bosni i Hercegovini te delegacija Republike Turske, koju je predvodio generalni direktor Generalne direkcije vakufa Sinan Aksu, svečano je otvorio reisul-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein-ef. Kavazović. 

(MINA)