U sadržaju je predstavljeno da se pomoću recepta, koji se može pripremiti kod kuće, vid vraća za 30 sekundi, piše Detektor.

Burdžović je istakla da su nakon objave krenule stizati brojne poruke građana. „Krenula je lavina poruka, molbi da ljudima dam više informacija. Nekoliko puta sam oglasila da se radi o lažnom sadržaju, ali poruke nisu prestajale dolaziti. Stari, mladi, različiti profili ljudi koji vape za pomoći“, kazala je ona, naglasivši da je riječ o krađi identiteta i zloupotrebi nje i doktora Gavrankapetanovića.

„Iskorišten je određeni autoritet i jednog i drugog u javnosti. No, mene više zabrinjava zloupotreba neukih, naivnih, očajnih ljudi koji u to povjeruju“, dodala je Burdžović.

Psiholog Remzija Šetić smatra da se ovakve manipulacije događaju zbog niske digitalne pismenosti i visokog povjerenja građana u ono što vide na internetu. „Procjenjujem da će ovakve manipulacije kod određenog broja građana proizvesti efekat da podlegnu takvoj manipulaciji i da onaj koji je manipulirao ima određeni benefit od toga. Naravno, za ovakve događaje društvo treba da ima spreman odgovor, a on mora biti efikasno sankcionisanje i sprečavanje manipulacije građana“, rekao je Šetić.

Doktor Gavrankapetanović je posebno naglasio da ovakvi slučajevi predstavljaju ozbiljnu zloupotrebu. „Ljudi koji gledaju ne trebaju biti naivni i nasjedati na prevare. Nikada nisam i nikada neću reklamirati bilo kakav lijek jer je to za ljekara neetično“, poručio je.

Iako svjesni ozbiljnosti situacije, ni Burdžović ni Gavrankapetanović slučaj nisu prijavili policiji. Tužilac Kantona Sarajevo Nermin Keranović objašnjava da je zloupotrebu ličnih podataka na internetu teško dokazati jer počinioci koriste različite metode skrivanja identiteta. „Potrebno je precizno utvrditi na koji način su lični podaci pribavljeni, gdje i kako su iskorišteni, te povezati te radnje s konkretnom fizičkom osobom. Digitalni tragovi su prolazni, često se nalaze na serverima izvan BiH, a saradnja sa stranim pružateljima usluga zahtijeva dodatno vrijeme i formalne procedure“, rekao je Keranović.

Na udaru prevaranata našla se i pjevačica Džejla Ramović, čiji je glas pomoću vještačke inteligencije korišten za lažnu reklamu bez njenog pristanka. Psiholog Šetić ističe da krađa identiteta kod poznatih osoba izaziva osjećaj šoka, straha i nesigurnosti, te može dugoročno narušiti povjerenje i karijeru. „Zbog toga je jako važno da se informacija o zloupotrebi nečijeg identiteta odmah prijavi, objavi i spriječi manipulacija, jer time se štiti ličnost osobe koja je zloupotrijebljena, štiti se njen dignitet, vraća se sigurnost i povjerenje“, dodao je.

Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji stupa na snagu u oktobru, predviđa da se krađa podataka smatra krivičnim djelom i kada je počini fizičko lice. Ove izmjene uključuju i digitalno uznemiravanje, psihološko nasilje na internetu te zloupotrebu djece. Viši inspektor FUP-a Saša Petrović ocjenjuje da su izmjene značajno olakšale rad policije. „Ove izmjene su uveliko olakšale rad policije, tužilaštava i sudova u Federaciji BiH, omogućivši efikasnije otkrivanje, procesuiranje i sankcioniranje počinilaca koji neovlašteno koriste lične podatke građana u komercijalne, manipulativne ili štetne svrhe“, naglasio je.

Tužilac Kemal Maksumić upozorava da građani u svojim telefonima nose veliki broj osjetljivih podataka. „Vrlo je važna edukacija građana o sigurnom korištenju interneta, upotrebi i sigurnosti vlastitih lozinki, korištenju društvenih mreža i upoznavanju sa svim mogućim vidovima prevara na internetu“, rekao je Maksumić, dodavši da se sve više koristi tehnologija za zloupotrebu imena i fotografija javnih osoba kako bi se građani doveli u zabludu i ostvarila imovinska korist.