- Barem poslodavci, a vjerujte ni institucije, ni javna preduzeća nisu znali da će doći do ovakve odluke, i najveći problem je upravo ta nepredvidivost. Kad su već finansijski planovi i napisani i usvojeni, kada su već određeni budžeti za plate zaposlenika i u realnom i u javnom sektoru - rekla je Džonlagić.

Upozorava da se privreda ne smije dovesti u situaciju da imamo takve nepredvidive odluke.

- Ne mogu reći da nisu rađene analize, ali opet može biti upitan njihov kvalitet. Da se tome pristupilo ozbiljno, za posljedicu ne bismo imali ovako prijeku odluku, preko noći i dovođenje pogotovo privatnog sektora u jednu nezavidnu situaciju.

Ovdje je cijena rada jako visoka i niko ne vodi računa o poduzetnicima, obrtnicima, o mikro preduzećima i o opterećenju na rad tih ljudi. Nisu privrednici sad izrazili nezadovoljstvo zbog ove hiljade KM.

Mi osam godina kontinuirano upozoravamo vlast, nebitno o kojoj da se radi, da se budžet ne može puniti isključivo na ovakav način povećavajući cijenu rada, odnosno da se stalno ide na povećanje doprinosa - kazala je Džonlagić, prenosi Patria.

Naglašava da su i poslodavci, ali i ekonomski analitičari, i profesori s Univerziteta - kompletna struka istog mišljenja - da se ovo nije smjelo desiti.

Mi smo uporno tražili izmjenu seta fiskalnih zakona. S te je strane to neobziljno. Iz tog razloga mi smo predložili da se ukupni doprinosi smanje za 10,5 posto - pojasnila je Džonlagić.

Ističe da su u posljednjih osam godina prepolovljena neoporeziva davanja, umanjeni su topli obrok, dnevnice za službeni put, regres...

- Znači, sva ta neoporeziva davanja prethodne su vlade ukidale na račun priče da će se smanjiti doprinosi, a poslodavci su se nekako snalazili. A ako ćemo iskreno, vlade nisu poboljšale poslovni ambijent, pa čak i ove naknade koje su u posljednje dvije godine bile propisane kao neoporeziva pomoć usljed inflacije, i to je bilo na teret privrednika.

Vi ako ne omogućite privredniku bolji poslovni ambijent, da poveća prihode u svojoj firmi, on nema načina čak ni da isplati radniku nešto neoporezivo, jer to nije ni predvidio, niti mu je narastao prihod. I onda dolazimo u situaciju gdje vlada pravi sukob između onih koji zajedno stvaraju bogatstvo jedne države - a to su privrednik i njegov zaposleni, po principu razdvoji pa vladaj. Ne treba da bude razdvajanja između poslodavca i zaposlenog - govori Džonlagić.

Iznijela je podatak da je u prvih 14 dana januara u Službi za zapošljavanje KS porastao broj prijavljenih na biroe, piše Patria.

- Mi u posljednjih nekoliko dana samo u Hadžićima, koji su mala općina i gdje nemamo ni veliki broj nezaposlenih na evidenciji, imamo 100 zahtjeva za novčanu naknadu.

Od 3. do 16. januara na evidenciji nezaposlenih evidentirano je 1.171 novopridošlih, od toga iz radnog odnosa 1.153, što znači da su to isključivo otkazi. A imamo već 955 zahtjeva za novčanu naknadu, što znači da su otkaz dobili ljudi koji su najkraće osam mjeseci u radnom odnosu, jer tada ostvaruju pravo na novčanu naknadu.

Broj prijavljenih na evidenciju, i to iz radnog odnosa, odnosno po osnovu otkaza je povećan. Još uvijek ljudi ne znaju da li da otpuštaju, da li da ne otpuštaju. Još uvijek ta odluka nije do kraja jasna. To je proces, ne možete ad hoc donositi odluke - dodala je Džonlagić.

(NAP)