VTK BiH: U 2024. godini 72,6% izvoza realizirano na tržištu EU
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Na prezentaciji, kojoj su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora i bh. institucija i kompanija, istaknuto je, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM i da je pad izvoza bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera. Vrijednost izvoza je bila 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35%. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.
"Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine", kazao je predsjednik VTK/STKBiH dr. sc. Vjekoslav Vuković.

Izvoz je i dalje usmjeren prvenstveno na tržište EU, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoz. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 mlrd, a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%). Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%). Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su: izolovana žica (685,4 mil. KM), električna energija (669,8 mil. KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 mil. KM), dok smo najviše uvozili: naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,3 mlrd. KM) i lijekove (769,6 mil. KM).
U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza. Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37%), dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.
"BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije", rekao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su 2024. učestvovali sa više od 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Automobilska industrija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 678, 5 miliona KM, što je povećanje od 59,7 miliona KM ili 10% u odnosu na 2023. godinu. Također, pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38%.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s izazovima male ekonomije i niske razine trgovinske otvorenosti, izuzetno je važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni. U 2025. godini, kako su istakli predstavnici VTK/STKBiH, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija kako bi iznašla najbolja riješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe.
