Meteorološka proljetna sezona traje tri mjeseca, od marta do maja, a zbog prijelaza iz zime u ljeto, očekuje se dinamično vrijeme.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama za proljeće 2025., očekuje se značajan uticaj La Nine na vremenske uslove u Evropi.
Prognozira se da će nad kontinentom dominirati sistem visokog pritiska, dok će nad zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima biti prisutan nizak pritisak. Meteorološka proljetna sezona traje tri mjeseca, od marta do maja, a zbog prijelaza iz zime u ljeto, očekuje se dinamično vrijeme, izvještava Severe Weather.
Smatra se da će okeanski događaj La Nina imati neočekivanu ulogu ove sezone. Obično je teško pronaći ili vidjeti bilo kakav pravi uticaj La Nine na Evropu. Jedan od važnih velikih pokretača ove sezone je događaj La Nina u tropskom dijelu Tihog okeana. Ali, iako je postajao sve jači u posljednja dva mjeseca, postoje samo osnovne naznake koliku će ulogu imati u proljeće 2025. u Evropi. Predviđa se da će La Nina ostati barem do ranog proljeća. Ali atmosferski uticaj tako velikih anomalija može trajati duže, pokrivajući cijelu proljetnu sezonu sjeverne hemisfere. La Nina bi mogla donijeti toplija i suša proljeća u dijelove središnje i zapadne Evrope. Ali više padavina često se nalazi nad jugozapadnim, zapadnim i sjevernim dijelovima Evrope te također nad Sredozemnim morem.
Severe Weather Europe koristi dva sezonska modela za prognozu ECMWF (Evropski centra za srednjoročne vremenske prognoze) i UKMO model, iz službenog britanskog Met-Officea.
Proširena prognoza ECMWF-a pokazuje većinom veći pritisak u središtu središnje i istočne Evrope. Zona niskog pritiska nalazi se u krajnjem sjevernom Atlantiku i iznad sjeverozapadne Evrope, a izgleda vrlo slično proljetnom uticaju La Nine. Gledajući prognozu površinske temperature, vidi se topliji uzorak za većinu središnjih i sjevernih dijelova Evrope. Na to utiču zona visokog pritiska i jugozapadno strujanje iz područja niskog pritiska u Atlantiku. Vidi se i tendencija normalnih do nižih temperatura nad jugozapadnom i dijelovima srednje Evrope i jugoistoka. Za mart se prognozira manje padavina u većem dijelu srednje Evrope i prema istoku. Opet, to je zbog uticaja područja visokog pritiska. Ali, više padavina može se vidjeti nad južnim, zapadnim i sjevernim dijelovima, pod uticajem zone niskog pritiska sa sjevernog Atlantika i nad zapadnim Sredozemljem.
Anomalija visokog pritiska nad Evropom tipična je za proljeće La Nine, pa postoji mogućnost da je ovaj obrazac donekle povezan s njenim globalnim uticajem. Toplije temperaturne anomalije i blaži uslovi vjerovatniji su u zapadnom središnjem, središnjem dijelu i prema istoku. Središnja i zapadna područja vjerovatno bi mogla vidjeti povremene atlantske fronte sa zapada/sjeverozapada pod uticajem zona niskog pritiska iznad sjevernog Atlantika.
Što se tiče padavina, u Evropi se više padavina predviđa u jugozapadnim, središnjim i sjevernim krajevima. To se očekuje zbog prognoziranog područja nižeg površinskog pritiska nad jugozapadnom Evropom i šire zone niskog pritiska iznad sjevernog Atlantika za sjeverne dijelove. U kombinaciji s nižim temperaturama, to također utiče na potencijal snježnih padavina u rano proljeće.
Iako je proljeće općenito poznato kao početak toplijeg dijela godine, još uvijek bi moglo biti snježnih padavina, naročito u martu. Ali, prema posljednjoj prognozi snježnih padavina za mart-maj 2025., veći dio kontinenta ima snježne padavine ispod normale. Naravno, to ne znači da neće padati snijeg, već to samo znači da je rjeđi od prosjeka u zadnjih 30 godina. Jedna hladna fronta s odgovarajućim hladnim zrakom može donijeti veliku količinu snježnih padalina u središnjim dijelovima Evrope, a to se vjerovatno neće pojaviti u mjesečnom prosjeku.
UKMO model pokazuje nešto drugačiju prognozu od ECMWF-a. Prikazuje zonu visokog pritiska sa središtem iznad zapadne Evrope i signal područja niskog pritiska iznad dalekog sjevernog Atlantika. Zona visokog pritiska proteže se i prema istoku, pokrivajući veći dio vurope. Temperaturna prognoza pokazuje uglavnom toplije uslove od normalnih u većem dijelu kontinenta, naročito u sjevernim i sjeveroistočnim regijama.
Gledajući padavine, vide se uglavnom suši uslovi nad dijelovima središnje i zapadne Evrope. To je uglavnom očekivano, s obzirom na prognozu visokog pritiska iz ovog modela. Ali sjeverna i južna Evropa pokazuju više padavina u proljeće, što ukazuje na uticaj zone niskog pritiska na sjeveru i zone nižeg tlaka nad Sredozemnim morem. Više proljetnih snježnih padalina predviđa se u sjeverozapadnoj Skandinaviji, gdje su temperature još dovoljno niske, a područje niskog pritiska donosi obilje padavina.