Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je danas šturo saopštenje u kojem navodi da je 17. jula donijelo rješenje da se istraga protiv hrvatskog državljanina, rođenog 1970., pokrenuta zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i to ratnim zločinom nad civilima i vojnim zarobljenicima - obustavlja zbog nedostatka dokaza.

Iako mu Županijsko državno odvjetništvo u suhoparnom saopštenju ne navodi ime, Jutarnji list neslužbeno saznaje da se obustava krivičnog progona odnosi upravo na Zlatana Miju Jelića.

Tužilaštvo BiH je krivični progon protiv Mije Jelića u oktobru 2020. godine prepustilo DORH-u, jer je Jelić, koji je ranije živio u BiH, preselio u Hrvatsku i postao nedostupan tamošnjim tijelima krivičnog progona. Međutim, gotovo pet godina kasnije DORH je krivični progon protiv njega obustavio.

Za Zlatana Miju Jelića šira javnost u Hrvatskoj čula je uoči obilježavanja 25. godišnjice akcije "Oluja", u ljeto 2020. kad je iz ruku tadašnjeg i današnjeg predsjednika Zorana Milanovića primio odlikovanje za zasluge brigada i specijalne policije HVO-a u oslobađanju Hrvatske.

Taj Milanovićev čin izazvao je žestoke kritike preživjelih logoraša, medija i političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Saznalo se tada da je Tužilaštvo BiH protiv Jelića još krajem 2015. godine potvrdilo jednu od težih i opsežnijih optužnica za ratne zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine, konkretno na širem području Mostara.

Međutim, nedostupan je bh. tijelima krivičnog progona jer se još prije podizanja optužnice trajno nastanio u Hrvatskoj, a još 2002. se odrekao i BiH državljanstva, zadržavši samo hrvatsko.

Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv Jelića temeljilo na dokazima koje su haški istražitelji pribavili za suđenje šestorici bh. Hrvata - Jadranku Priliću i ostalima, kao i za suđenje Mladenu Naletiliću Tuti i njegovoj "kažnjeničkoj bojni".

Prlić i ostalih pet vojnih i političkih dužnosnika HVO-a Haški sud je, podsjetimo, pravomoćno osudio ukupno na više od 100 godina zatvora.

U prvostepenoj haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima ime Zlatana Mije Jelića navodi se na više mjesta. U fusnoti, na 400. stanici haške presude piše da je, prema dokumentaciji koju je prikupio Haški sud, Jelić od 5. juna do 9. decembra 1993. "u najmanje 235 navrata", "katkad i više puta dnevno" komandovao "slanje zatočenika na radove".

Riječ je, naime, o prisilnom slanju zatočenika, mahom bošnjačkih, na kopanje rovova i druge radove na borbenoj liniji prema srpskim položajima, pri čemu su zatočenici bili izloženi unakrsnoj paljbi u kojoj su ubijani i ranjavani.

U haškoj presudi Prliću i ostalima navode se imena zatočenika koji su ubijeni za vrijeme prisilnih radova na liniji fronte na širem području Mostara, kao i imena zatočenika koji su tokom prisilnog rada na liniji razdvajanja ranjeni, a čija su ubistva i ranjavanja izvan svake sumnje u haškom postupku dokazana.

Koristeći dokumentaciju i dokaze koje je prikupio Haški sud, Tužilaštvo BiH je 2015. podiglo optužnicu protiv Zlatana Mije Jelića za komandnu odgovornost.

Optužnica ga tereti za ratni zločin protiv čovječnosti počinjen protupravnim lišavanjem slobode i zatvaranjem civila, etničkim čišćenjem, naređivanjem prisilnog rada ratnih zarobljenika i odgovornost za smrt i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika tokom prisilnog rada na ratištu na području Mostara.

Tužilaštvo BiH u optužnici tereti Jelića da je kao general Vojne policije HVO-a bio direktno nadležan i za upravljanje logorom Heliodrom u Mostaru u kojem je HVO u zatočeništvu držao oko 200 zarobljenika.

Iz šturog saopštenja DORH-a nemoguće je saznati šta je sve ŽDO Zagreb od oktobra 2020. kad je preuzeo krivični progon Zlatana Mije Jelića poduzimao kako bi prikupio dokaze za ove teške inkriminacije.

DORH će o svojoj odluci o obustavi istrage protiv Zlatana Mije Jelića obavijestiti Tužilaštvo BiH. Optužnica protiv njega u BiH ostaje na snazi.

Ono što je već sada jasno jeste da Zlatana Miju Jelića Hrvatska neće izručiti Bosni i Hercegovini jer ne postoji međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske o međusobnom izručenju osumnjičenika ili optuženika za ratne zločine.

Izručenje ne bi bilo moguće ni da se ovaj general HVO-a koji u Hrvatskoj prima visoku braniteljsku penziju, nije odrekao državljanstva BiH.

Inače, Zlatan Mijo Jelić je 2020. tužio Jutarnji list zbog teksta u kojem su objavljeni detalji optužnice iz BiH o okolnostima njegovog odlaska iz BiH u Hrvatsku, tražeći 100.000 kuna na ime nanesenih duševnih boli.

Tvrdio je da je on u Hrvatskoj slobodan čovjek i da niko ne smije spominjati za šta ga BiH optužnica tereti.

Općinski građanski sud u Zagrebu u sudskom je postupku odbio većinu njegovih navoda, uz obrazloženje da je Jutarnji list tačno prenio navode bh. optužnice i haške presude Prliću i ostalima, kao i navode DORH-a da će protiv njega u Hrvatskoj pokrenuti istragu.

Međutim, sud je uprkos tome presudio da Jutarnji list Zlatanu Miji Jeliću mora isplatiti 2.000 eura na ime duševnih boli zbog navoda preuzetih iz BiH medija da je iz te države pobjegao u Hrvatsku 2015. uoči potvrđivanja optužnice za ratne zločine, te da se tada odrekao i bh. državljanstva, a zadržao samo hrvatsko.

Zlatan Mijo Jelić je sudu priložio dokaze da je u Hrvatsku doselio još 2011. te da se BiH državljanstva odrekao 2002. godine.

(NAP)