Uvodničar je bio bivši zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić, koji je govorio o aktuelnoj odbrambenoj poziciji Bosne i Hercegovine, tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U svom obraćanju Jusić je naglasio da su pitanja odbrane u zemlji s teško opterećenim historijskim pamćenjem, obilježenim agresijama i stradanjem građana, gotovo svakodnevna tema javnog interesa.

„Svaka vojno-sigurnosna promjena u susjedstvu, posebno u državama koje su učestvovale u agresiji i zločinima nad BiH devedesetih, stvara kod građana osjećaj ugroženosti“, rekao je Jusić, dodajući da je današnja sesija prilika da se sagledaju aktuelni odbrambeni izazovi i da se ukaže na odgovornosti nadležnih državnih institucija.

Jusić je odbrambenu poziciju BiH predstavio kroz četiri ključne perspektive: historijsko naslijeđe ratova i agresija tokom 20. stoljeća, unutrašnju odbrambenu sposobnost, jačanje vojnih kapaciteta susjednih zemalja te međunarodnu i savezničku odbrambenu saradnju.

Bivši zamjenik ministra odbrane BiH podsjetio je da su stradanja tokom agresije devedesetih i drugi ratni zločini, kako ih je kvalifikovao i Međunarodni sud u Hagu, bili posljedica velikodržavnih projekata Srbije i Hrvatske.

„Pored historijskog revizionizma i glorifikacije profašističkih pokreta iz prošlosti, i danas svjedočimo slavljenju zločinaca čija djela nisu odbačena, što jasno pokazuje da prijetnje velikodržavnih projekata nisu nestale“, istakao je Jusić.

Govoreći o unutrašnjoj odbrambenoj sposobnosti, Jusić je naglasio da je smanjenje broja oružanih snaga i ukidanje služenja vojnog roka oslabilo odbrambenu osposobljenost građana.

„Ovaj proces, uz dugotrajne odbrambene reforme, doveo je do toga da su građani po svim elementima od evidencione do vojno-stručne osposobljenosti izvan sistema odbrane BiH“, kazao je.

Jusić je spomenuo i aktuelni trend u regiji – povratak vojnog roka – napominjući da Hrvatska planira reaktivirati vojni rok u trajanju od dva mjeseca, uz mogućnost civilnog služenja i prigovora savjesti, dok aktivnosti Srbije i Hrvatske u vezi sa služenjem vojnog roka za osobe s dvojnim državljanstvom ne treba precjenjivati kao direktnu prijetnju. Prema njegovim riječima, ključno je osigurati adekvatno odbrambeno obrazovanje i osposobljavanje mladih generacija i izvan Oružanih snaga BiH.

Na kraju, Jusić je istakao značaj saradnje s NATO savezom: „Saradnja kroz najnoviji program kreiran posebno za BiH predstavlja garanciju posebnog statusa i otvara mogućnost za snažniji napredak ka punopravnom članstvu.“

Podsjetivši na ulogu Dejtonskog mirovnog sporazuma, Jusić je zaključio: „Dejton nije samo zaustavio rat, već je međunarodnim autoritetom njegovih kreatora i svjedoka osigurao teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.“

(NAP)