Severina u Briselu održala predavanje Evropskoj komisiji: Nismo došli moliti...
Severina se trenutno nalazi u Briselu gdje je zajedno sa slovenskim Institutom „8. mart“ Evropskoj komisiji predala potpise Evropske građanske inicijative „My Voice, My Choice“. Cilj inicijative je osigurati ženama u državama članicama Evropske unije pravo na dostupan, siguran i besplatan prekid trudnoće.
Inicijativa je pokrenuta krajem aprila 2024. godine, a već u prvom tjednu prikupljeno je 100.000 potpisa. Tokom jedne godine prikupljeno je ukupno više od 1,2 miliona potpisa, čime je premašena potrebna granica od milion za razmatranje ove teme u institucijama EU. Nakon Evropske komisije, inicijativa će biti upućena i Evropskom parlamentu.
Organizatori traže da Evropska unija ponudi finansijsku podršku državama članicama koje nemaju osiguran pristup legalnom i sigurnom prekidu trudnoće. Više od 20 miliona žena u EU nema ovo pravo. Na Malti je abortus kažnjiv zatvorom, u Poljskoj zabrane prekida trudnoće ugrožavaju živote žena, dok u Hrvatskoj mnoge bolnice ne pružaju ovu uslugu ili je ona preskupa.
Nakon predaje potpisa, Severina je održala govor naglasivši da se ne radi o molbi već o zahtjevu.
„Možda se može činiti da smo ovdje došle nešto moliti. To nije točno i željela bih pojasniti da smo došle javno i jasno dati tri informacije i jedan zahtjev… Stoga dajemo zahtjev da se žene napokon, u ovom, dvadeset i prvom stoljeću, u najbogatijem dijelu svijeta, prihvati kao ravnopravne. Nemojte ovaj zahtjev zabuniti za molbu. U ovom ćemo uspjeti, ovo ćemo ostvariti, a vaš je izbor samo u tome želite li biti na pravoj ili krivoj strani povijesti. Želite li moći žene pogledati u oči i sebe u ogledalo ili ćete ostati upisani u povijest Unije kao oholi nasilnici koji su pritom i neuspješni gubitnici“, poručila je.
Severina je naglasila da joj je bila čast i moralna obaveza biti dio kampanje „My Voice, My Choice“. Dodala je da se, kao javna osoba, osjeća odgovornom govoriti o temama o kojima se šuti, posebno kada se tiču prava i pravde. Prisjetila se da su je mnogi savjetovali da se ne bavi ovom temom jer „nije dobra za karijeru“, ali je istakla da je ponosna na poziv slovenskog Instituta „8. mart“.
Podsjetila je i da su je vrijeđali i prijetili joj anonimni profili na društvenim mrežama, te kritikovala medije, posebno ženske, koji su ignorisali kampanju. „Naše mame su se izborile, onda su nam u slobodnoj Hrvatskoj podmuklo ostavili pravo na prekid trudnoće, ali ga u mnogim bolnicama žene ne mogu ostvariti. Ne želimo da generacije koje dolaze imaju manja prava od nas“, rekla je.
Severina je u govoru spomenula i političku situaciju u Hrvatskoj. „Hrvatski se premijer u Briselu predstavlja kao liberalan Evropljanin, a kod kuće se dodvorava desnici“, izjavila je. Navela je i prijetnje upućene njenom prijatelju Miljenku Jergoviću, te kazala da se u Hrvatskoj hapse ljudi koji protestuju zbog rata u Gazi.
Naglasila je važnost očuvanja EU kao prostora slobode i ravnopravnosti, dodajući da potpisi dolaze s uvjerenjem da će institucije Unije podržati zahtjev da svaka žena ima pravo na diskretan, siguran i besplatan prekid trudnoće – bilo u svojoj zemlji ili u drugoj članici.
„Ovo je pokret koji neće stati, i oni koji ga pokušaju zaustaviti samo biraju na kojoj strani historije žele ostati“, istakla je.
Severina je istakla da su organizatori izgradili „najveći evropski pokret za prava žena“. „Ovo je masovan pokret u ime stotina milijuna žena. Ovo je pokret građen na borbama naših baka i naših majki. Ovo je pokret kojim ćemo onemogućiti da mlade Europljanke odrastaju kao građanke drugog reda“, rekla je.
Dodala je da su sve žene, uključujući i predsjednicu Evropske komisije i predsjednicu Evropskog parlamenta, danas „građanke drugog reda“. „Umjesto da gradimo društva u kojima žene žive kako žele, mi gradimo društva u kojima ženska tijela i živote stavljamo pod kontrolu državne sile, u ime tradicije. Ali to nije naša tradicija. Naša tradicija je sloboda i odlučne smo ju nastaviti“, rekla je Severina.
Inicijativa „My Voice, My Choice“ u Briselu je dočekana podrškom evropskih parlamentaraca, među kojima su potpredsjednik Evropskog parlamenta Nicolae Bogdanel Ștefanuţa te evroparlamentarci Gordan Bosanac, Marko Vešligaj i Vladimir Prebilič.