Posebno odjeljenje za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu, nakon održane sjednice vijeća dana 24. oktobra 2025. godine, donijelo je odluku kojom je preinačilo prvostepenu presudu u odnosu na okrivljenog Milorada Šušnjića i u pogledu odluke o kazni osudilo ga na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, dok je prvostepena presuda u preostalom, nepreinačenom dijelu u odnosu na okrivljenog Šušnjića potvrđena, prenosi Telegraf.

U odnosu na okrivljene Dijanu Hrkalović i Dejana Milenkovića — koji je u prvostepenom postupku bio oslobođen optužbi — usvajanjem žalbe javnog tužioca prvostepena je presuda ukinuta i u tom dijelu predmet je vraćen na ponovno suđenje.

- Apelacioni sud nalazi da svi izvedeni dokazi na glavnom pretresu i utvrđeno činjenično stanje ukazuju da se u radnjama okrivljenog Šušnjića stiču objektivna i subjektivna obilježja djela zloupotreba službenog položaja, zbog čega su i suprotni žalbeni navodi ocijenjeni kao neosnovani. Kada je u pitanju odluka o krivičnoj sankciji, prvostepeni sud je cijenio sve okolnosti od značaja tako što je od olakšavajućih okolnosti cijenio raniju neosuđivanost okrivljenog Šušnjića, dok od otežavajućih okolnosti na strani ovog okrivljenog prvostepeni sud nije našao, pri čemu je cijenio pobude iz kojih je učinio djelo, jačinu povrede zaštićenog dobra i da je svojim nezakonitim postupanjem povrijedio službeni položaj načelnika Policijske uprave Novi Sad, te nepreduzimanjem radnji u cilju otkrivanja učinilaca djela teže povrijedio prava oštećenog Kreštalice na krivičnopravnu zaštitu, koja prava su oštećenom zagarantovana Ustavom - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.

Olakšavajuće okolnosti

Međutim, po nalazu Apelacionog suda, osnovano se žalbom javnog tužioca Tužilaštva za organizovani kriminal ukazuje da je prvostepeni sud dao pretjeran značaj olakšavajućim okolnostima, a umanjio značaj činjenici da je okrivljeni Šušnjić krivično djelo izvršio na mjestu načelnika Policijske uprave Novi Sad. Naime, i prema ocjeni Apelacionog suda, neosuđivanost okrivljenog Šušnjića — pripadnika policije, za kojeg se, zbog položaja na kojem se nalazio, očekuje da bude neosuđivano lice — ne može imati toliki značaj pri određivanju kazne, dok je, suprotno mišljenju prvostepenog suda, okolnost da je okrivljeni postupao kao načelnik policijske uprave Novi Sad prilikom izvršenja predmetnog krivičnog djela razlog da se njegova krivica ocijeni na znatno višem nivou nego što bi bio slučaj pri uobičajenom izvršenju sličnih krivičnih djela.

Stoga je Apelacioni sud, imajući u vidu olakšavajuće okolnosti, ali dajući adekvatan značaj okolnosti koja se ogleda u činjenici da je okrivljeni postupao u konkretnom slučaju kao načelnik Policijske uprave Novi Sad — dakle hijerarhijski s visokog mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, na položaju s kojeg je bio dužan da sprovodi zakon i da postupa u skladu s etičkim pravilima visokog nivoa — pobijanu presudu uz pravilnu primjenu zakona preinačio u pogledu odluke o kazni i okrivljenog Šušnjića zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja osudio na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, utvrdivši da će se upravo ovom izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja propisana zakonom.

- U pogledu oslobađajućeg dijela presude, Apelacioni sud nalazi da se opravdano izjavljenom žalbom tužioca ukazuje da je prvostepena presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, koja se ogleda u tome da prvostepeni sud u pogledu odlučnih činjenica koje su predmet dokazivanja u odnosu na okrivljenog Milenkovića i u odnosu na okrivljenu Dijanu Hrkalović nije dao jasne razloge zbog čega pobijana presuda nije mogla biti ispitana. Apelacioni sud posebno ističe da je prilikom odlučivanja u odnosu na okrivljenu Dijanu Hrkalović, zbog postavljanja pravne kvalifikacije produženog krivičnog djela trgovina utjecajem, kada je usvojio žalbu tužioca, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, u pogledu izdvojene krivično-pravne radnje koja se odnosi na operativnu obradu 'Mangusta', u odnosu na okrivljenu presuda morala biti u potpunosti ukinuta, zbog čega će prvostepeni sud u ponovnom postupku raspravljati o svim krivičnopravnim radnjama koje su okrivljenoj Hrkalović stavljene na teret -. navodi se u obrazloženju.

Apelacioni sud, kako se ističe, nije razmatrao žalbu branioca okrivljene Dijane Hrkalović imajući u vidu da je pobijana presuda ukinuta uvažavanjem žalbe javnog tužioca Javnog tužilaštva za organizovani kriminal zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka koje su apsolutne prirode.

Prvostepena presuda

Podsjetimo, Dijana Hrkalović prvostepeno je osuđena 22. januara. Dijana Hrkalović i Milorad Šušnjić su bili proglašeni krivima — Hrkalović zbog utjecaja na Dejana Milenkovića da ne preda fotografije i poruke Veljka Belivuka, Borisa Karapandžića i još trojice okrivljenih za ubistvo Vlastimira Miloševića. Dijana Hrkalović osuđena je na godinu dana i četiri mjeseca zatvora, a kazna će joj biti umanjena za vrijeme provedeno u pritvoru i kućnom pritvoru, gdje je provela osam mjeseci. Šušnjić je prvostepenom presudom bio osuđen na kaznu zatvora od godinu dana.

Drugooptuženi Dejan Milenković je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja.

— Dijana Hrkalović je Milenkoviću rekla da ne dostavi izvještaje/zapisnike o pretresanju telefona. Hrkalović je bila uračunljiva i koristila službeni položaj i tako posredovala da se izvrši službena radnja koja nije smjela biti izvršena, i to tako što je uticala na Šušnjića da fiktivno stavi Darka Eleza na mjere - rekla je sutkinja tokom izricanja presude i dodala da su oni zadržali krivičnu prijavu koju je Želimir Kreštalica podnio protiv Darka Eleza.

S druge strane, Šušnjić je otvorio operativnu obradu u odnosu na Kreštalicu.

Dijana Hrkalović je prema presudi počinila dva krivična djela trgovina utjecajem u produženom trajanju, dok je Šušnjić osuđen za zloupotrebu službenog položaja.

Sutkinja je obrazložila da nisu dostavljeni izvještaji o vještačenju telefona Veljka Belivuka i drugih okrivljenih za ubistvo karatiste Vlastimira Miloševića. Sud je utvrdio da je Dijana Hrkalović uticala na Milenkovića da ne dostavi te izvještaje.

— Kada su ekstrahovani podaci iz telefona, Milenković je dao Hrkalović materijal bez propratnog materijala. Ta dva DVD-a se nikada nisu vratila. Dejan Milenković se obratio Dijani Hrkalović, koja mu je rekla da sačeka s dostavljanjem izvještaja i da će mu se obratiti ministar. Tako je obavila trgovinu utjecajem, jer je sa pozicije državnog sekretara MUP-a uticala na Dejana Milenkovića da navedene izvještaje ne dostavi. To je dostavljeno tek pred kraj sudskog postupka. Hrkalović je navela da joj je to naredio ministar, ali je ta izjava kontradiktorna s izjavom svjedoka iz unutrašnje kontrole, te sud nije mogao prihvatiti tu odbranu - kazala je sutkinja.

Dejan Milenković je oslobođen jer je utvrđeno da posljedica krivičnog djela, koja je otežana za dokazivanje, nije dokazana.