Stariji od 58 godina i oni s najmanje 35 godina staža moći će birati između slobodnog petka (produžen vikend) ili skraćenog radnog dana (šest sati umjesto osam), a i dalje će im se računati puni doprinosi i 90% plaće (model „80-90-100“).

Više naknade za nezaposlene: U prva tri mjeseca nezaposlenosti, isplaćivat će se čak 130% prosječne bruto minimalne plate; potom naknada pada na 110%, 100%, pa do 70%.

Veće minimalne satnice i šanse za mlade, studente i javne radnike, a penzionerima se povećava mjesečni radni limit s 60 na 85 sati, uz veći godišnji prihod.

Dugoročna liberalizacija: Planirano je da se dodatnim podzakonskim aktima do kraja 2028. uvedu i daljnje povlastice poput bonusa za subotnji rad, božićnice za sve zaposlene i potencijalno još kraća radna sedmica (38 sati).

Slovenija je već četvrta najprivlačnija destinacija za radnike iz BiH. Ove mjere dižu atraktivnost tržišta, pa postoji opravdan strah domaćih poslodavaca da bi Slovenija uskoro mogla preuzeti i prvo mjesto među „najpoželjnijim“ zemljama za radnu migraciju iz BiH.

Dok prosječna radna sedmica u BiH traje 41,2 sata (u Srbiji 41,3, Hrvatskoj 38,7, Sloveniji 38), promjene poput pola sata pauze kao dijela radnog vremena i četverodnevne sedmice u FBiH još su na čekanju ili u radnoj verziji. Evropske zemlje poput Islanda, Njemačke i Irske najranije su ponudile slične mjere, bilježeći jači ekonomski rast i nižu stopu nezaposlenosti (Island: samo 3,4%).

Skraćenje radne sedmice, veće naknade i fleksibilniji rad dodatno će pojačati trend odlaska radne snage iz BiH u Sloveniju, osim ako domaće zakonodavstvo ne reagira sličnim olakšicama i inovacijama na tržištu rada.